Informacije da bi zbog zaštite klijenata Hrvatska mogla zabraniti ovrhe nad stambenim nekretninama po uzoru na susjednu Italiju izazvala je nevjericu.

Dok bi klijenti bez sumnje pozdravili potez, u bankarskim krugovima takvo razmišljanje donijelo je dosta nervoze. Radikalnom rješenju nisu skloni ni stručanjaci smatrajući da bi taj vid političkog 'dušebrižništva' donio puno više problema nego realnih koristi.Ministarstvo pravosuđa, podsjetimo, najavilo je izmjene Ovršnog zakona i javnu raspravu već u ljeto. Detalji nisu poznati, osim činjenice da idu u smjeru zaštite dostojanstva ovršenika osobito kad je u pitanju ovrha nad nekretninama i ovrha na temelju vjerodostojne isprave. Uključuje li to i zabranu bankama da ovršuju stanove i kuće klijentima koji ne vraćaju stambeni kredit, zasad se ne zna.

Loša iskustva
"Takva rješenja nema puno zemalja, a iskustva onih koji ih imaju pokazala su se lošima. To su uglavnom zemlje u dubokim recesijama u stanju (pred)bankrota", kaže ekonomist Željko Lovrinčević. Pravi problem je, kaže, nemogućnost političara da stvore nova radna mjesta pa pribjegavaju populističkim rješenjima. Suprotno široko raširenom mišljenju, kućanstva u Hrvatskoj nisu prezadužena. Omjer imovine i duga prosječnog kućanstva je povoljan što znači da dio dohotka koji odlazi na servisiranje duga nije nepodnošljiv. U Irskoj je, primjerice, taj omjer nepovoljniji no unatoč tome Irska ne poznaje zabranu ovrhe. "U Hrvatskoj nije riječ o prezaduženim kućanstvima nego o nelikvidnom tržištu nekretnina i problematičnom pravosuđu. Zabrana ovrhe nad nekretninama u portfelju kredita bankama bi podigla rizik pa bi se jače razduživale te zaoštrile uvjete i cijene kreditiranja svim klijentima", smatra Lovrinčević.

Zabrana bi promijenila i proračune rizika stambenih kredita koje od banaka traži regulator, a nekretnina u zalogu postala bi potpuno beskorisni instrument osiguranja što bi klijenti izvjesno morali namiriti drugim instrumentima. Jedno od loših iskustava zemalja koje su pribjegle zabrani je otvaranje širokog polja za moguće zloupotrebe, a upravo moralnog hazarda najviše se boje u bankarskim krugovima. "Većina ljudi je poštena i odgovorna, no tko će spriječiti one koji će dignuti kredit upisom hipoteke na stan unaprijed računajući da ga neće vratiti i pritom biti bez straha da će ostati bez stana", kaže nam jedan domaći bankar. Uz ogradu da ne komentiraju medijske napise ili zakonska rješenja ostalih zemalja, u Udruzi banaka poručili su da bankama ovršni postupci nisu u interesu te ih pokušavaju spriječiti ostalim instrumentima. "U bankama su u tijeku stotine i stotine prolongata pa naravno kad ni to ne pomaže, u jedan do dva slučaja gdje se nikako ne može izbjeći, ide se na ovrhu", kažu u HUB-u.

Prazni gradski stanovi
Premda je bankama i HNB-u zapljena nekretnina tek statistika u odnosu na ukupnu količinu stambenih kredita, radi se o vrućem socijalnom pitanju jer svaki slučaj ima ime i prezime. "Umjesto da se zbog malog broja problematičnih ugrožavaju vjerovnici i ponuda stambenih kredita, zašto se u problem ne bi uključio primjerice grad da socijalno zbrine takve slučajeve umjesto da u gradskim stanovima žive "zaslužni" ili da stotine gradskih stanova zjape prazni?", pita se Lovrinčević.