Nakon prošle godine u kojoj su banke skupljanje političkih bodova platile 4,5 milijarde kuna gubitaka konverzijom kredita u švicarskom franku, 2016. bi poslovanje trebala vratiti u manje ekstremne okvire. U tom smislu posebno optimizma daju ekonomske prognoze; a iako skromna, predviđanja koja se penju do 1,8 posto rasta, i vezana širinom potencijalnih ušteda u proračunu, ipak otvaraju put za rast kreditiranja.

Snažan rast eurozone pridonio je izlasku Hrvatske iz recesije, no brojke ostaju ispodprosječne zbog strukturnih ograničenja i nasušne potrebe rješavanja problema visokog fiskalnog deficita i javnog duga. Kao što mu se dosadašnji rast (dobrim dijelom) može zahvaliti, okruženje će biti važno za tempo rasta i ove godine. Stoga je dobra vijest da se i nadalje računa s povoljnim prilikama za srednju i istočnu Europu koja će solidno porasti iznad tri posto. Takvim prognozama u prilog ide očekivano jačanje rasta zemalja eura, zadržavanje niskih cijena nafte te vrlo niske cijene novca slijedom monetarnih mjera Europske središnje banke.

Kraj stagnacije
Nastavak oporavka u Hrvatskoj na krilima osobne potrošnje i nešto boljim pokazateljima zaposlenosti, nagnala je bankare da računaju s rastom novih kredita građanima, segmentu koji je uz postojeću visoku razinu zaduženosti još uvijek vrlo oprezan po pitanju zaduživanja. Štoviše, računaju u Zagrebačkoj banci, tempo bi se mogao ubrzati pošto konverzija švicarca bude okončana. Poslije nekoliko godina stagnacije koja je išla ruku pod ruku sa slabijom potražnjom za kreditima, Zaba je prošle godine zabilježila značajniji rast pojedinih vrsta novoodobrenih plasmana. Veću potražnju objašnjavaju blagim buđenjem optimizma i povjerenja da nakon šest uzastopnih godina krize konačno dolazi oporavak.

Rast kreditiranja bio je prisutan kod malih i srednjih poduzetnika, posebno kod financiranja obnovljivih izvora energije, u turističkom segmentu, kao i zajmova kod kojih kamatnu stopu subvencionira država i(li) lokalne jedinice. Snažan rast je ostvaren i kod financiranja projekata iz EU fondova. Kod građana je najviše rasta ostvareno kod stambenih kredita, koji su porasli 25 posto u usporedbi s 2014., a slično rastu i auto krediti. Kad je u pitanju kreditiranje građana, svoj pozitivan obol dao je pad troškova domaćih izvora financiranja koji je rezultirao padom iznosa mjesečnih rata kredita (što vrijedi kod starih i novih zajmova) te time omogućio veću potrošnju.

Kako bi i dalje podržala pozitivan sentiment, Zagrebačka banka najavljuje pokretanje brojnih inicijativa u segmentu poslovanja s građanima i poduzećima, od povoljnijih kamatnih stopa na stambene kredite, pružanje potpore u korištenju europskih fondova te financiranje sustava dobavljača. Jedna od važnijih lekcija svakako je povećani oprez klijenata po pitanju preuzimanja rizika valutne klauzule nakon za mnoge bolnih iskustava s promjenama tečaja franka. Posljedično je u poslovanju sa stanovništvom primjetan rast tržišta gotovinskih kredita, posebno kredita bez valutne klauzule.  U Ersteu ističu da je tijekom 2015. ukupan iznos kredita građanima na godišnjoj razini zabilježio 3,7 posto rasta, dok je povećanje iznosa kredita u kunama premašilo 12 posto.

Sve jača potražnja
"Uz to, sve je jača postala potražnja za kreditima uz fiksnu kamatnu stopu, posebno onih u kunama bez valutne klauzule, što je postalo sve izraženije nakon snažnog jačanja tečaja franka u odnosu na kunu početkom ove godine (kraj fiksiranja tečaja, op.a.). Vjerujemo da će se taj trend zadržati i tijekom ove godine", napominju u trećoj banci veličinom imovine. Što se tiče poslovanja s tvrtkama, već duži niz godina prevladava potražnja za kreditima za obrtna sredstva, i to na kratki, kao i dugi rok, te restrukturiranje postojećih kreditnih obveza poduzeća. Ipak, natječaji za financiranje projekata iz europskih fondova učinili su svoje pa je primjetan porast interesa za projekte u poljoprivredi i projekte u turizmu.

U segmentu malog i srednjeg poduzetništva Privredna banka Zagreb prošle godine ostvarila je rast bilance veći od šest posto. Taj rast dolazi prvenstveno kroz plasmane operativnih i investicijskih kredita i, ističu, to je druga godina zaredom da segment malog poduzetništva ostvaruje rast bilance. "Optimistično gledamo i na povećanje potražnje za kreditima u malom i srednjem poduzetništvu i tijekom 2016. te očekujemo rast uz, također, nastavak pada udjela loših kredita", kažu u PBZ-u.

Kod poduzetnika se ponovno uočava želju za ulaganjem u nove projekte ili obnovu postojećih kapaciteta jer su svjesni nužnosti povećanja konkurentnosti, a primjetno je i da sve više traže povoljnije kreditne linije i leasing proizvode kako bi uložili u nove projekte, opremu ili vozni park.  Sa završenom prodajom i novim privatnim vlasnikom koji ju je preuzeo od sredine prošle godine, Hypo banka se namjerava vratiti u borbu punim kapacitetima, a u grupaciji najviše se prioriteta daje hrvatskom tržištu gdje je banka najjača. Cilj je nadmašiti tržišne stope rasta, posebno kod poslovanja s građanima te u segmentu malih i srednjih poduzetnika, koji su primarni fokus, uz nastavak aktivnog podupiranja korporativnih klijenata.

Dugoročna perspektiva
"Ono što novi vlasnici očekuju od nas je snažan angažman te će upravo fokus na klijente i razvoj poslovanja snažno obilježiti našu strategiju u predstojećem razdoblju", kažu u Hypou. Potražnja možda nije na pretkriznim razinama, no stvari se mijenjaju ako se gleda dugoročna perspektiva pa je banka u postupku nadogradnje palete proizvoda i usluga. Dodaju da su svjesni izazova s kojim se mali i srednji poduzetnici suočavaju, te rizika koji se moraju uzeti u obzir, no da postoji puno kvalitetnih tvrtki koje vrijedi poduprijeti i omogućiti poslovni razvoj, startanje novih investicijskih ciklusa ili pak onih koje imaju veliki potencijal te u suštini dobrih tvrtki koje trebaju asistenciju da prebrode trenutnu situaciju.

"Ne očekujemo revolucionarni obrat unutar godine dana, iako smo već i u 2015. ostvarili 90 posto više plasmana u SME-u nego godinu ranije, ali mi na stvari gledamo dugoročno tako da u tog segmentu planiramo tri puta više novih plasmana u 2018. negoli u 2015.", napominje Hypo banka. Za državnu Hrvatsku poštansku banku, jedne od rijetkih pošteđe zbrajanja troškova konverzije jer kredite u franku nikad nije imala u ponudi, svi segmenti stanovništva ostaju interesantni u 2016. , posebno poslovanje s mlađom populacijom. U poslovanju s gospodarstvom, naglasak je na turizmu, agraru, većoj suradnji s IT industrijom, kao i proizvodnjom te izvozom općenito.

Subvencije za zajmove
Na relaciji poduzetnici vs. banke, i dalje traje debata da je teško doći do kredita bez kojih nema bitnog oporavka, dok banke uzvraćaju da nema dovoljno dobrih projekata. No, nedavno istraživanje Velimira Šonje provedeno na više od 3500 tvrtki pokazalo je su se veliki suočili s dodatnim financijskim ograničenjima početkom krize 2009., no uvjeti kreditiranja su se normalizirali već 2010. Manje tvrtke na udaru su se našle pola godine kasnije, a ograničenja su trajala puno dulje, no i ona su praktično nestala od 2013. Ta je debata otvorila vrata subvencijama i potporama za kredite na svim razinama države, kao i kreditnim linijama Hrvatske banke za obnovu i razvitak koje i danas zahvaljujući jeftinijim međunarodnim linijama, u pravilu omogućuju niže kamate za male i srednje poduzetnike. Oni veći u pravilu u potpunosti zaobilaze domaće bankarsko tržište posežući za prekograničnim, opipljivo jeftinijim financiranjem svog poslovanja.