Predstavnici nekih od najvećih europskih banaka rešetali su dužnosnike Europske središnje banke i izgleda nove jedinstvene bankovne regulacije koja bi trebala zaživjeti u ovoj godini.
Najveću zabrinutost bankari su pokazali za lepezu pitanja; od žalbi na regulatorne odluke, visinu naknade pa sve do službenog jezika komunikacije, prenosi The Wall Street Journal. Na dvosatnom susretu bankara i regulatora istaknute su brojne zapreke stvaranju nove supervizorske infrastrukture koja bi trebala profunkcionirati u samo nekoliko mjeseci. Ključnu ulogu u izgradnji preuzela je središnja banka kako bi se obnovilo povjerenje u bankarski sustav i potaknulo veće kreditiranje nakon što je financijska kriza i recesija u eurozoni dovela do gomilanja loših kredita u bankama. U tom procesu ECB mora zaposliti oko 1000 nadzornika i ostalog osoblja.
Također, središnja banka mora razraditi detalje o tome kako će točno izgledati interakcija supervizije i banaka u eurozoni, a sve mora biti spremno do studenog ove godine kada novi supervizor započinje s radom.Jedna od namjera foruma bankara i ECB-a bila je upravo rasprava o nacrtu nove regulacije i kako će ubuduće izgledati komunikacija Europske središnje banke i regulatora na nacionalnim razinama. "Ima puno pitanja. Poput jezika, nije jasan cijeli proces", rekao je za WSJ jedan od prisutnih bankara na forumu.
Nedoumice su brojne; jedna od najvećih jest primjerice hoće li ECB kontaktirati sa sistemski važnim bankama kroz matičnu kompaniju u zemlji u kojoj je sjedište i(li) kroz dislocirane podružnice. Primarni kontakt ECB-abit će s matičnom bankom, no regulator će biti fleksibilan, najavio je to Ignazio Angeloni, generalni direktor za financijsku stabilnost u ECB-u. "Primarni cilj novog sustava je pojednostavniti stvari, a ne ih zakomplicirati, posebno ne za one banke koje posluju u više država", poručio je Angeloni. Potvrdio je da će banke dodatno plaćati novu regulaciju, no visini naknada će se tek raspravljati.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Prije više od godinu dana, jedan talijanski bankar, rekao mi je otprilike ovako: zašto ulagati kod vas u banke i/ili bilo koje financijske institucije, kada ste sutra, odnosno već danas, samo podružnica. Osim toga, kod vas je na djelu oligopol podružnica banaka!
Kako će onda komunikacije protjecati između majke i kćerki, upitao sam? Njegov odgovor je bio slijedeći: Komunikacija, kao i odluke ovisit će o tome kako je banka organizirana.
Dakle, kako su banke , koje djeluju kod nas organizirane??? Centralistički, unitaristički, federalistički, konfederalistički i/ili kako drugačije!!!
Sam komitent banke, odnosno tvrtka, to će najbolje vidjeti prilikom predaje Zahtjeva za okvirni i/ili bilo koji drugi kredit! Napr. Početkom godine predate Zahtjev za okvirni kredit i vidite kada, u kojem vremenu vam odgovore. Na osnovi vremena u kome vam odgovore na vaš Zahtjev, može se procijeniti tip organiziranosti banke.
Ako vam odgovor na vaš Zahtjev o okvirnom kreditu odobre odmah početkom godine, onda je riječ o konfederalnom tipu organiziranosti banke, ako vam isti odgovor na vaš Zahtjev stigne početkom drugog dijela godine, tamo u lipnju, srpnju, onda je riječ o federalnom principu organiziranosti banke, a ako vam odgovor stigne u trećem kvartalu, onda je riječ o visokoj centralizaciji, odnosno o unitarističkoj organiziranosti banke. A ako ne stigne nikakav odgovor, onda je riječ o vašoj banci, kojoj majka ne vjeruje, ima bolje klijente negdje drugdje po Europi i ima ad hok organiziranost, odnosno burzovni je tip organiziranosti banke!
Informatička opremljenost banke nema nikakav utjecaj!!!Odnosno, informatička opremljenost banke više se koristi za seljenje depozitnih sredstava i plasmane u atraktivnije tržište. Da li je naše kreditno tržište atraktivno, ako zanemarimo državu i javna poduzeća???
Uključite se u raspravu