Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Bankama ovrha nekretnina nije u interesu

Autor: Tomislav Pili
24. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —

U bankama svjedoče kako se proces ovrhe nekretnine može protegnuti na tri ili četiri godine

Domaće banke zaziru od aktiviranja hipoteka kojim su osigurani stambeni krediti, ponajviše zbog sporosti cijelog postupka. Prema podacima iz prošlogodišnje publikacije Doing Business u izdanju Svjetske banke, u Hrvatskoj proces prisilne naplate prosječno traje 561 dan uz trošak pokretanja postupka od gotovo 14 posto od vrijednosti potraživanja.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Za ilustraciju, u Srbiji isti postupak traje 635 dana, a trećina vrijednosti potraživanja odlazi u troškove spora. Još je gora situacija u Italiji u kojoj postupak traje 1210 dana uz 30 posto troškova, ali zato u Njemačkoj traje 394 dana uz 15-postotni trošak. U tim se podacima krije razlog zbog kojeg je broj aktiviranih hipoteka u hrvatskim bankama vrlo malen. To potvrđuju u Hypo-Alpe-Adria banci. “Na zagrebačkom području riječ je oko 600 novozaprimljenih predmeta prošle godine, a na stambene kredite u ovom uzorku otpada zanemarivih šest aktiviranih hipoteka. Najčešći su problemi u otplati nenamjenskih kredita, dugovanja po kreditnim karticama i tekućim računima”, kazali su u HAAB-u. Tamo tvrde da najkasnije u roku godine dana od prvoga neplaćenog anuiteta donose odluku o otkazu ugovora o kreditu i predaju predmet na odjel Ovrha. “Cijeli proces naplate ovrhe nad nekretninom na većim sudovima traje tri do četiri godine, a na manjim sudovima dvije do tri godine, ovisno o tome je li bilo žalbenih postupaka”, poručuju u Hypo banci. Sporost sudovanja u slučaju ovrhe naglašavaju i u Raiffeisen banci. “Dosadašnja iskustva pokazuju da je osnovni problem ovršnih postupaka brzina samog postupka. Na taj način učinkovitost naplate ovrhom u znatnoj mjeri ovisi o vanjskim čimbenicima. S obzirom na dužinu razdoblja prisutnosti RBA na hrvatskom tržištu, broj ovršnih predmeta je vrlo mali, a u posljednjih nekoliko mjeseci RBA nije zabilježila povećan broj ovrha”, ističu u RBA banci. Slično mišljenje imaju i u Zagrebačkoj banci. “Naplata ovrhom na nekretninu posljednja je opcija koja se aktivira kod nenaplativih stambenih kredita. Preferiramo (..) komunikaciju s klijentom i način otplate kredita koji bi pokušao riješiti takvu situaciju u zajedničku korist. Postupak ovrhe nad nekretninom provodi se samo kada su iskorištene sve druge opcije dogovora (..). Broj pokrenutih ovrha Zagrebačke banke i dalje je vrlo mali u odnosu na ukupan broj odobrenih stambenih kredita”, poručuju u Zabi. U Erste banci tvrde da se udio “problematičnih” stambenih kredita u ukupnom portfelju stambenih kredita kreće na razini malo iznad jedan posto. “U tom dijelu kreditnog portfelja nema znatnije promjene u odnosu na prethodna razdoblja. Pri tome treba naglasiti da se dio naplati nakon pronalaženja zajedničkog rješenja s klijentom, pa je udio nekretnina koje na kraju Erste banka stječe pljenidbom iznimno mali”. No pitanje je hoće li banke u sljedećih godinu-dvije uspijevati održavati nisku razinu “loših” kredita. “Imajući u vidu otežane tržišne okolnosti u predstojećem razdoblju i trenutačna makroekonomska kretanja, realno je očekivati određen porast ‘problematičnih’ stambenih kredita”, smatraju u Erste banci.

Domaće banke zaziru od aktiviranja hipoteka kojim su osigurani stambeni krediti, ponajviše zbog sporosti cijelog postupka. Prema podacima iz prošlogodišnje publikacije Doing Business u izdanju Svjetske banke, u Hrvatskoj proces prisilne naplate prosječno traje 561 dan uz trošak pokretanja postupka od gotovo 14 posto od vrijednosti potraživanja.

Za ilustraciju, u Srbiji isti postupak traje 635 dana, a trećina vrijednosti potraživanja odlazi u troškove spora. Još je gora situacija u Italiji u kojoj postupak traje 1210 dana uz 30 posto troškova, ali zato u Njemačkoj traje 394 dana uz 15-postotni trošak. U tim se podacima krije razlog zbog kojeg je broj aktiviranih hipoteka u hrvatskim bankama vrlo malen. To potvrđuju u Hypo-Alpe-Adria banci. “Na zagrebačkom području riječ je oko 600 novozaprimljenih predmeta prošle godine, a na stambene kredite u ovom uzorku otpada zanemarivih šest aktiviranih hipoteka. Najčešći su problemi u otplati nenamjenskih kredita, dugovanja po kreditnim karticama i tekućim računima”, kazali su u HAAB-u. Tamo tvrde da najkasnije u roku godine dana od prvoga neplaćenog anuiteta donose odluku o otkazu ugovora o kreditu i predaju predmet na odjel Ovrha. “Cijeli proces naplate ovrhe nad nekretninom na većim sudovima traje tri do četiri godine, a na manjim sudovima dvije do tri godine, ovisno o tome je li bilo žalbenih postupaka”, poručuju u Hypo banci. Sporost sudovanja u slučaju ovrhe naglašavaju i u Raiffeisen banci. “Dosadašnja iskustva pokazuju da je osnovni problem ovršnih postupaka brzina samog postupka. Na taj način učinkovitost naplate ovrhom u znatnoj mjeri ovisi o vanjskim čimbenicima. S obzirom na dužinu razdoblja prisutnosti RBA na hrvatskom tržištu, broj ovršnih predmeta je vrlo mali, a u posljednjih nekoliko mjeseci RBA nije zabilježila povećan broj ovrha”, ističu u RBA banci. Slično mišljenje imaju i u Zagrebačkoj banci. “Naplata ovrhom na nekretninu posljednja je opcija koja se aktivira kod nenaplativih stambenih kredita. Preferiramo (..) komunikaciju s klijentom i način otplate kredita koji bi pokušao riješiti takvu situaciju u zajedničku korist. Postupak ovrhe nad nekretninom provodi se samo kada su iskorištene sve druge opcije dogovora (..). Broj pokrenutih ovrha Zagrebačke banke i dalje je vrlo mali u odnosu na ukupan broj odobrenih stambenih kredita”, poručuju u Zabi. U Erste banci tvrde da se udio “problematičnih” stambenih kredita u ukupnom portfelju stambenih kredita kreće na razini malo iznad jedan posto. “U tom dijelu kreditnog portfelja nema znatnije promjene u odnosu na prethodna razdoblja. Pri tome treba naglasiti da se dio naplati nakon pronalaženja zajedničkog rješenja s klijentom, pa je udio nekretnina koje na kraju Erste banka stječe pljenidbom iznimno mali”. No pitanje je hoće li banke u sljedećih godinu-dvije uspijevati održavati nisku razinu “loših” kredita. “Imajući u vidu otežane tržišne okolnosti u predstojećem razdoblju i trenutačna makroekonomska kretanja, realno je očekivati određen porast ‘problematičnih’ stambenih kredita”, smatraju u Erste banci.

Autor: Tomislav Pili
24. siječanj 2010. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close