Banke su u prošloj godini zaradile četvrtinu manje nego u 2011. Prema posljednjim agregiranim podacima Hrvatske narodne banke, domaći bankarski sustav u 2012. ostvario je dobit od 2,81 milijardu kuna, što je za 967 milijuna manje nego godinu prije. Usporedi li se lanjska dobit s prijašnjim vremenima, poslovanje bankarskog sektora bilo je najlošije u posljednjih devet godina. U 2003. godini banke su zaradile 2,72 milijarde i od tada im je dobit više-manje rasla. Uzlazni trend vrhunac je imao do 2008. kada su domaći kreditori zaradili 4,61 milijardu kuna što je čak 63 posto viša nego što su 32 banke ukupno zaradile prošle godine. Godinu nakon rekordnih razina, a riječ je o 2009., zarada je pala za 1,33 milijarde na 3,27 milijardi. I od tada je opet rasla do 2012. Lanjski pad dobiti banaka očekivan je s obzirom na njihovu prošlogodišnju manju kreditu aktivnost koja je uzrokovana višegodišnjom krizom u gospodarstvu, što je pak dovelo i do sve lošijih portfelja i rasta udjela loših kredita koji su u trećem tromjesečju premašili razinu od 14 posto.

Krediti pali 2,9 posto
Podaci središnje banke pokazuju da je vrijednost plasiranih kredita u 2012. iznosila 271,11 milijardi kuna, što je 2,92 posto manje nego godinu prije. S obzirom da je, kako kažu bankari, vrlo malo dobrih projekata koje mogu financirati, primjetan je nastavak povećanja kreditiranja države. Vrijednost kredita državnim jedinicama porasla je 15,49 posto i iznosila je 39,44 milijarde kuna. Porasla je i kreditna aktivnost financijskim institucijama za 47,82 posto na 6,16 milijardi kuna. U tom segmentu najviše se ističe razina plasiranih zajmova Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak koji su porasli za 171 posto na 5,29 milijardi. S druge strane, vrijednost plasiranih kredita tvrtkama smanjila se gotovo 14 posto i iznosila je ukupno 94,97 milijardi kuna, a godinu prije bila je 110,38 milijardi. Vrijednost zajmova stanovništvu također je pala na 119,09 milijardi kuna, što je za 1,95%  manje nego 2011. Daleko najviše smanjila se vrijednost plasiranih kredita za kupnju automobila i to za 30,32%. Riječ je o padu od 1,38 milijardi kuna, vrijednost tih zajmova na kraju godine iznosila je 3,17 milijardi. Stambeni krediti i dalje u najveća stavka plasiranih zajmova stanovništvu i na kraju godine iznosili su 57,98 milijardi kuna, što je pad od 1,06 posto. U realnim brojkama, korekcija je iznosila 625 milijuna kuna.

Stranci povlače novac
Pali su i ukupni depoziti u bankama. Ukupno je na kraju prosinca bilo deponirano 275,79 milijardi kuna ili 5,59 milijardi manje nego godinu prije. Novac iz banaka najviše su povlačili strani nerezidenti, riječ je o 15,14 milijardi kuna (na kraju prosinca imali su 28,75 milijardi). No stanovništvo je štedjelo  više i na kraju prosinca su imali oročeno 133,35 milijardi kuna, što je rast od 5,7%.