Argentinska vlada predložila je smanjenje duga prema inozemnim kreditorima budući da je suočena s dubokom recesijom uslijed pandemije novog koronavirusa, čime namjerava izbjeći već deveti bankrot od stjecanja neovisnosti prije dva stoljeća.

Od investitora koji su uložili u argentinski dug vlada u Buenos Airesu je zatražila prihvaćanje suspenzije na sva plaćanja dospjelih obveza u iduće tri godine. Uz to, investirori bi trebali prihvatiti i otpis 62 posto prihoda od kamata.

Otplata nakon 2023.

„Jasno je da Argentina trenutačno ništa ne može otplatiti”, rekao je krajem prošlog tjedna ministar gospodarstva Martin Guzman. Konkretno, radi se restrukturiranju zajmova u iznosu 68 milijardi dolara.

Obustavom otplate glavnice i kamata na tri godine te otpisom većine kamata, obveze po kamatama bile bi smanjene za 37,9 milijardi, a sam dug za 3,6 milijardi dolara ili 5,4 posto. Od 2023. želi nastaviti s otplatom kamata i postupno povećavati isplate.

To bi značilo da će isplate započeti netom prije nego što predsjednik Alberto Fernández okonča trenutni mandat. Vlada predlaže da nakon isteka trogodišnjeg moratorija plaća kamate po stopi od 0,5 posto koje mogu rasti do maksimalnih 4,5 posto. Ministar Guzman tvrdi da dogovor o održivoj razini duga s vlasnicima argentinskih obveznica još nije postignut, a pregovori bi mogli trajati 20-ak dana.

Argentina je u ozbiljnoj gospodarskoj krizi, opterećena golemim državnim aparatom i pogođena niskom produktivnošću u segmentu industrije i značajnim udjelom sive ekonomije, zbog čega trpe njezini prihodi od poreza. Međunarodni monetarni fond (MMF) nedavno je proglasio argentinski dug neodrživim i procijenio da će gospodarstvo ove godine pasti za 5,7 posto.

Vlada je u sklopu mjera suzbijanja epidemije koronavirusa nametnula dalekosežne restrikcije u gospodarstvu i gotovo ga paralizirala na više tjedana, podsjeća novinska agencija dpa. Iako je predsjednik Fernández istaknuo kako Argentina neće koristiti pandemiju kako bi izbjegla plaćanje dugova, jedan od investitora u neslužbenom razgovoru za Financial Times ističe kako je zdravstvena kriza „savršen izgovor“ za predlaganje velikog otpisa dugova.

Sumnje financijaša

Valja naglasiti kako je izbijanje epidemije koronavirusa samo dodatno pogoršalo stanje u argentinskom gospodarstvu koje trpi veliku krizu već treću godinu, a stopa inflacije dosegla je 50 posto.

Otkako je Alberto Fernández u prosincu prošle godine preuzeo kormilo države, međunarodna financijska zajednica sumnja u njegovu posvećenost ekonomskim reformama. Prve reakcije međunarodnih investitora nisu obećavajuće za Buenos Aires.

Prijedlog smatraju preagresivnim, što potiče strahovanja da zemlja klizi u još jedan bankrot u nizu. Podsjetimo, Argentina posljednji put nije bila u mogućnosti otplatiti inozemne dugove 2014. godine dok je dužnost predsjednice obnašala Cristina Fernández de Kirchner, sada potpredsjednica.

„Ne vidim kako bi itko mogao prihvatiti uvjete koji su na stolu. Dogovor je prezentiran po modelu ‘uzmi ili ostavi’. Imao sam pesimistična očekivanja, ali ovo je još gore“, komentirao je za FT Patrick Esteruelas, voditelj analize u tvrtki Emso Asset Management. Eddy Sternberg, analitičar obveznica rastućih država u bostonskoj tvrtki Loomis Sayles, ocjenjuje prijedlog Buenos Airesa kao „prilično drastičan“ i dodaje da je vjerojatnost bankrota znatno porasla.