Analitičari Raiffeisen Bank International (RBI) nadaju se oporavku gospodarstva eurozone u drugoj polovini ove godine, a dašak optimizma mogao bi se osjetiti i u hrvatskom gospodarstvu, ponajviše zbog pokretanja investicija financiranih sredstvima iz EU fondova, stoji u najnovijem, danas objavljenom izdanju strategije Raiffeisen istraživanja za drugo tromjesečje 2013. godine.

„Gospodarska aktivnost u Europi, kao i u SAD-u, i dalje je usporena. Premda vodeći pokazatelji, kao što su proizvođački indeks američkoga ISM-a i IFO indeks poslovne klime u Njemačkoj, neprestano ukazuju na bolje raspoloženje među kompanijama, prave činjenice poput novih narudžbi tek trebaju potvrditi to poboljšanje“, izjavio je Peter Brezinschek, direktor Raiffeisen istraživanja.

Ipak, kako procjenjuje, još bi prije kraja prvoga polugodišta neto izvoz trebao dati prve naznake gospodarskoga rasta i potom potaknuti ulaganja. Snažna tržišta rada i povoljna kretanja plaća zaposlenika u ključnim zemljama eurozone oko Njemačke ukazuju i na uzlazni trend privatne potrošnje.

Na prvi su pogled predviđanja rasta ovogodišnjega BDP-a u eurozoni slaba, na razini 0,1 posto uz negativan predznak, budući da bi prva polovina godine mogla proteći prilično oprezno. No, gledajući u cjelini, trend u idućih 12 do 18 mjeseci trebao bi biti uzlazan. Ipak, divergencija gospodarske aktivnosti unutar eurozone vjerojatno će trajati nešto dulje, procjenjuju u RBI-ju.

U vezi Hrvatske, analitičari RBI-a u ovoj godini ne očekuju oporavak, pa bi 2013. mogla biti peta godina recesijskih kretanja.

„Posebno teška bit će prva polovina godine u kojoj će nepovoljna kretanja predvoditi osobna potrošnja i investicije. Dašak optimizma trebala bi donijeti druga polovina godine. Uz uobičajeni optimizam tijekom turističke sezone i pozitivan utjecaj na neto izvoz roba i usluga, očekujemo i pokretanje investicija financiranih sredstvima iz EU fondova, posebno u područjima zaštite okoliša, obnovljivih izvora energije i prijevoza. Uz to, imperativ je nastaviti fiskalnu konsolidaciju i strukturne reforme kako bi se zaustavila neodrživa dinamika rasta javnog duga“, kaže se u strategiji RBI-ja.

Između ostaloga, navodi se i da će HNB, sve dok je kretanje tečaja eura i kune stabilno, nastaviti podržavati visoku likvidnost na tržištu, koja još uvijek ne utječe na realni sektor gospodarstva, ali omogućava jeftino kratkoročno financiranje države.

„Sukladno tome, kamatne stope i prinosi na trezorske zapise zadržavaju se na niskim razinama. Visoka likvidnost na inozemnim tržištima koju održavaju Fed i ECB te niski prinosi na njemačke i američke državne obveznice daju potporu obveznicama regije srednje i istočne Europe, pa tako i hrvatskim euroobveznicama, no raspoloženje tržišta prema regiji značajno ovisi o neizvjesnosti na inozemnim tržištima“, stoji između ostaloga u strategiji RBI-ja.