Kad je Bank of America (BoA) u rujnu najavila namjeru da svaku transakciju kreditnom karticom svojim klijentima naplati pet dolara, američki potrošači su podigli pravu malu bunu pa je druga najveća banka u SAD-u na kraju odustala od novog nameta.
Kako ne bi isprovocirali sličan bijes kod svojih klijenata, brojne banke u toj zemlji, kako piše The New York Times, potrošačima potiho povisuju iznose raznoraznih naknada ili pak uvode nove. To čine kako bi se domogle što više novca, koliko zbog krize, toliko i zbog strožih pravila koja su im ograničila donedavno “masne” zarade od naplate prekoračenja. Prema nekim procjenama analitičara, novi američki zakoni bankarima su iz džepa izbili zaradu od oko 12 milijardi dolara godišnje koju sad pošto-poto žele nadoknaditi. Tako je, primjerice, BoA izdavanje nove kreditne kartice odlučila naplaćivati pet dolara, a iznos je čak četiri puta veći zatraži li klijent hitnu isporuku. Iako im novi namet na kartične transakcije nije prošao, Bank of America podigla je cijenu održavanja “MyAccess” računa za više od tri dolara pa sada ta naknada klijenta mjesečno stoji 12 USD. I Citigroup je podigao cijenu vođenja računa sa 8 na 10 dolara mjesečno, a banka Chase to je odlučila naplaćivati sa 12 USD na mjesec iako prije većini klijenata ta usluga nije naplaćivana. TD Banka od idućeg će mjeseca doznačavanje novca na račun klijentima naplaćivati čak 15 dolara, dok će transakcije mobilnim telefonom U.S. Bancorp naplaćivati po 50 centi.”Banke su iskušale metodu ‘na sva zvona’ objavivši plan podizanja naknada na kartične transakcije, ali klijenti su rekli ‘dosta’.
No mnogi potrošači nisu ni svjesni da bankari uvode nove naknade ili poskupljuju postojeće, ovoga puta potiho“, upozorava Alex Matjanec, jedan od osnivača portala MyBankTracker.com. Protiv nove bankarske prakse već su se pobunili i pojedini američki političari. Tako su dva senatora iz redova demokrat, Richard J. Durbin i Jack Reed, na novonastalu situaciju upozorili nacionalno tijelo za zaštitu potrošača. ”Američkim potrošačima je dosta da im banke ‘ispod žita’ podmeću nove naknade skrivajući ih između redova sitno tiskanih slova ili da im ih pak uvode bez ikakve obavijesti“, napisali su senatori u dopisu. Inače, analiza konzultantske kuće Oliver Wymann pokazala je kako će banke na svakom potrošačkom računu trebati zaraditi dodatnih 15 – 20 dolara mjesečno kako bi zarađivale koliko i prije strožih pravila. Banke održavanje računa stoji od 200 do 300 USD godišnje, što su lako pokrivale dok su skupo naplaćivale prekoračenja po računu, no otkad to više ne smiju činiti, suočene su s manjkom. U Oliver Wymanu kažu kako sada banke u prosjeku od naknada po računu mogu prikupiti od 85 do 115 USD godišnje zbog čega se strahuje da će nove pristojbe postati još češće i skuplje. ”Bankari negdje moraju nadoknaditi izgubljene prihode tako da ćemo ubuduće vidjeti puno više novih naknada”, poručio je osnivač Commerce banke Veron Hill II.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu