Kibernetički incidenti,kao što su povrede podataka ili napadi ucjenjivačkim softverom te IT poremećaji, kao što je incident s tvrtkom CrowdStrike, najveći su razlog za zabrinutost kompanija diljem svijeta u 2025. prema Allianzovu barometru rizika. Prekid poslovanja ponovno je glavni razlog za zabrinutost poduzeća svih veličina te zauzima drugo mjesto.

Nakon još jedne teške godine u pogledu pojave prirodnih katastrofa u 2024. ta opasnost i dalje je na trećemu mjestu, a zbog utjecaja super izborne godine, sve većih geopolitičkih napetosti i mogućnosti trgovinskih ratova zakonodavne i regulatorne promjene među pet su najvećih rizika na četvrtome mjestu.

Prema ovogodišnjem Allianzovu barometru rizika, koji se temelji na uvidima više od 3700 stručnjaka za upravljanje rizicima iz više od 100 zemalja, u najvećem je porastu rizik klimatskih promjena koji je skokom sa sedmog na peto mjesto došao na najviše mjesto u 14 godina ovog istraživanja.

Velike kompanije te srednja i mala poduzeća smatraju da su kibernetički incidenti na prvome mjestu rizika poslovanja. Međutim, postoje znatne razlike u ostatku poretka. Manja poduzeća više su zabrinuta zbog lokalnijih i neposrednih rizika, kao što su usklađenost s propisima, makroekonomska kretanja i nedostatak vještina, no postoje i znakovi da neki od rizika koji su do sada zabrinjavali veća društva počinju zabrinjavati i manja poduzeća pa se klimatske promjene i politički rizici i nasilje penju na ljestvici.

Podaci za Hrvatsku pokazuju kako su prirodne katastrofe poput oluja, poplava, potresa, požara i ekstremnih vremenskih nepogoda i dalje najveća prijetnja hrvatskim kompanijama kao i prethodne godine, dok su kibernetički rizici zauzeli drugo mjesto na ljestvici Barometra rizika (s 4. mjesta na 2. mjesto). Klimatske promjene ove godine nalaze se na trećem mjestu, što je značajan porast na ljestvici u usporedbi s prethodnom godinom kada se ovaj rizik nalazio na sedmom mjestu.

Na ljestvici Barometra rizika za hrvatske kompanije se još nalaze manjak kvalificirane radne snage (s 2. mjesta na 4. mjesto), promjene u zakonodavstvu i regulativi (s 10. mjesta na 5. mjesto) , prekidi poslovanja uključujući poremećaje u opskrbnom lancu (s 5.mjesta na 6. mjesto), makroekonomski razvoji (s 2. mjesta na 6. mjesto), rizici od požara i eksplozija (s 5. mjesta na 8. mjesto), te energetska kriza (sa 7. mjesta na 9. mjesto).

Glavna direktorica za osiguranje u Allianz Commercialu, Vanessa Maxwell, komentira: „Godina 2024. bila je izvanredna u smislu upravljanja rizicima, a rezultati našega godišnjeg Allianzova barometra rizika odražavaju nesigurnost s kojom se sada suočavaju brojne kompanije diljem svijeta. Ove se godine posebno ističe međusobna povezanost najvećih rizika. Rizici klimatskih promjena, tehnologija u nastajanju, regulatorni i geopolitički rizici sve su više međusobno povezani te tako stvaraju složenu mrežu uzroka i posljedica.

Poduzeća trebaju usvojiti holistički pristup upravljanju rizicima i stalno težiti jačanju otpornosti te očekujemo da će se na Svjetskome gospodarskom forumu u Davosu sljedeći tjedan najviše raspravljati o ublažavanju rizika i izgradnji otpornosti od takvih opasnosti kako bismo odgovorili na ove brze mijenjajuće rizike.”

Kibernetički rizici i dalje su u porastu uz brz razvoj tehnologije

Kibernetički incidenti (38 % ukupnih odgovora) rangirani su kao najvažniji rizik na globalnoj razini četvrtu godinu zaredom – s najvećom razlikom dosad (7 % bodova). Predstavljaju najveću opasnost u 20 zemalja, uključujući Argentinu, Francusku, Njemačku, Indiju, južnu Afriku, UK i US. Više od 60 % ispitanika navelo je da su povrede podataka prijetnja koja najviše zabrinjava kompanije, nakon čega slijede napadi na kritičnu infrastrukturu i fizičku imovinu s 57 %.

„Za brojna poduzeća kibernetički rizik, pogoršan brzim razvojem umjetne inteligencije (AI), predstavlja veliki rizik koji nadilazi sve ostalo. Vjerojatno će i ubuduće ostati najveći rizik za organizacije s obzirom na sve veće oslanjanje na tehnologiju – incident s tvrtkom CrowdStrike u ljeto 2024. ponovno je istaknuo koliko svi ovisimo o sigurnim i pouzdanim IT sustavima”, navodi Rishi Baviskar, globalni voditelj Odjela za savjetovanje o kibernetičkim rizicima u društvu Allianz Commercial.

Prekid poslovanja čvrsto povezan s ostalim rizicima

Prekid poslovanja proteklih je deset godina bio na prvome ili drugome mjestu u svakom Allianzovu barometru rizika te zadržava drugo mjesto u 2025. s 31 % odgovora. Prekid poslovanja je obično posljedica događaja kao što su prirodna katastrofa, kibernetički napad ili prekid rada sustava, insolventnost ili politički rizici poput sukoba ili građanskih nemira, što sve može utjecati na mogućnost poduzeća da normalno posluje. Nekoliko primjera iz 2024. pokazuje zašto poduzeća još uvijek ovaj rizik smatraju glavnom prijetnjom svojemu poslovnomu modelu.

Napadi hutista u Crvenome moru doveli su do poremećaja lanca opskrbe zbog preusmjeravanja kontejnerskih brodova, a incidenti kao što je rušenje mosta Francis Scott Key u Baltimoreu također su izravno utjecali na globalne i lokalne lance opskrbe. Do poremećaja lanca opskrbe s globalnim posljedicama dolazi približno svake 1,4 godine, a taj je trend u porastu prema analizi društva Circular Republic, u suradnji s društvom Allianz i drugima. Ti poremećaji uzrokuju veliku gospodarsku štetu u rasponu i do 5 % pa do 10 % troškova proizvoda i dodatnih učinaka prekida rada.

„Poticanje tehnološkog napretka i učinkovitosti utječe na otpornost lanaca opskrbe. Automatizacija i digitalizacija znatno su ubrzale postupke, koji ponekad preopterećuju pojedince zbog brzog tempa i složenosti suvremenih tehnologija. Međutim, kad se učinkovito provode, te tehnologije mogu i pojačati otpornost pružanjem bolje analize podataka, prognostičkih uvida i agilnijih sposobnosti za odgovor. Zato izgradnja otpornosti i ulaganje u otpornost postaju ključni za svaku kompaniju na svijetu”, navodi Michael Bruch, globalni voditelj Odjela za usluge savjetovanja o rizicima u društvu Allianz Commercial.

Rizik klimatskih promjena dosegnuo novu rekordno visoku razinu

Očekuje se da je 2024. bila najtoplija zabilježena godina. Bila je to i godina strašnih prirodnih katastrofa i oluja u Sjevernoj Americi, razarajućih poplava u Europi i Aziji te suše u Africi i Južnoj Americi.Nakon što je pao na ljestvici tijekom godina pandemije, s obzirom na to da su se poduzeća morala baviti neposrednijim izazovima, rizik klimatskih promjena skočio je za dva mjesta i sada je među pet najvećih globalnih rizika na petome mjestu u 2025., što je najviše mjesto dosad, a usko povezana opasnost od prirodnih katastrofa i dalje je na trećemu mjestu s 29 %, iako ju je u usporedbi s prethodnom godinom više ispitanika također odabralo kao najveći rizik. Peti put zaredom u 2024. osigurani gubitci premašili su 100 milijardi USD.

Diljem svijeta prirodne katastrofe na prvom su mjestu rizika u Austriji, Hrvatskoj, Grčkoj, Hong Kongu, Japanu, Rumunjskoj, Sloveniji, Španjolskoj i Turskoj, stoga ne čudi da su mnoge od tih zemalja doživjele neke od najznačajnijih događaja 2024. U srednjoj i istočnoj Europi, kao i u Španjolskoj, poplave su imale dramatičan učinak na ljude i poduzeća, a u Japanu se dogodio potres magnitude 7,5 na poluotoku Noto, koji je doveo do osiguranih gubitaka od tri milijarde dolara i ekonomskih gubitaka od 12 milijardi dolara.

Geopolitika i protekcionizam još su uvijek važni

Unatoč trenutnoj geopolitičkoj i gospodarskoj nesigurnosti na Bliskom Istoku, u Ukrajini i jugoistočnoj Aziji politički rizici i nasilje pali su za jedno mjesto na deveto mjesto u usporedbi s prethodnom godinom, no s istim udjelom ispitanika kao i 2024. (14 %). Međutim, za velika poduzeća predstavljaju veći rizik pa su skočili na sedmo mjesto, a za manja poduzeća novi su rizik među deset najvećih rizika na desetome mjestu.

Povećava se strah od trgovinskih ratova i protekcionizma, a analiza koju su proveli društvo Allianz i drugi pokazuje da su se u posljednjih deset godina ograničenja izvoza ključnih sirovina povećala pet puta. Carinske tarife i protekcionizam možda su prioritet nove američke vlade, no s druge strane postoji i rizik od „regulatornog divljeg zapada”, osobito u pogledu AI-ja i kriptovaluta. U međuvremenu, zahtjevi za izvješćivanje o održivosti bit će visoko na dnevnom redu u Europi u 2025.

„Učinak novih tarifa bit će uglavnom isti kao i kod (pretjerane) regulacije: povećat će troškove za sve pogođene kompanije”, navodi Ludovic Subran, glavni direktor za ulaganja i glavni ekonomist Allianza.  „Nije svaka regulacija svojstveno ‘loša’. Češće je provedba pravila ono što otežava život kompanijama. Naglasak bi trebao biti ne samo na broju pravila već i na učinkovitoj administraciji koja u najvećoj mogućoj mjeri olakšava pridržavanje pravila. Hitno je potrebna temeljita digitalizacija te administracije. Međutim, i u 2025. vjerojatno ćemo još uvijek uzalud čekati odgovarajuću digitalnu strategiju. Umjesto toga, dolaze trgovinski ratovi. Perspektiva nije baš ružičasta.”

Deset glavnih svjetskih poslovnih rizika u 2025.

Pogledajte metodologiju Allianzova barometra rizika i ljestvicu svih globalnih i nacionalnih rizika