Proteklo desetljeće bilo je prekretnica za tehnološki ekosustav u Europi, obilježile su ga bitne promjene i značajan napredak. No, unatoč tim postignućima, 2024. donosi stagnaciju. Političke i regulatorne turbulencije, zabrinutosti zbog Europskog zakona o umjetnoj inteligenciji, kao i izazovi istaknuti u izvještaju o konkurentnosti kojeg je jesenas podnio Mario Draghi, bacaju sjenu na uspjehe. A koliko je Europa spremna podržati rast ključnih tehnoloških tvrtki do stadija komercijalizacije, glavno je pitanje, stoji to u zaključku izvještaja “State of European Tech 2024. – Stanje europske tehno industirje 2024.”. Objavila ga je tvrtka Atomico, a donosi pregled proteklog desetljeća europske tehnološke industrije, ali i razmatra izazove koji su obilježili proteklih 12 mjeseci. Dok je dugoročni trend rasta evidentan, kratkoročno gledano, tehno industrija suočava se s padom ulaganja, rastom venture zaduživanja i gubitkom talenata odnosno stručnog kadra u korist SAD-a.

Posljednje desetljeće europska tehnološka scena bilježi rast u svim segmentima. Nekada rijetke tvrtke “unicorni”, one s vrijednošću većom od milijardu dolara, sada postoje gotovo u svakoj europskoj ekonomiji. U 2015. ih je bilo 72, dok ih je sada, prema izvješću, izbrojano 358. Najveći skokovi dogodili su se u Ujedinjenom Kraljevstvu, Njemačkoj i Francuskoj. Te su zemlje prošle put od niskih, dvoznamenkastih ili čak jednoznamenkastih razina financiranja u desetljeću prije 2014. do privlačenja ukupno 250 milijardi dolara u posljednjih deset godina, prema izvješću Atomica. Rast ulaganja u tehnološki ekosustav Europe bilježi stalan uspon tijekom posljednjeg desetljeća.

Uspjeh malih zemalja

Kada se prilagodi BDP-u kako bi se uzela u obzir relativna veličina svake države, postaje jasno koje vlade tehnologiju stavljaju visoko na svoju agendu.

Estonija zauzima prvo mjesto u svijetu po relativnom opsegu ulaganja u tehnologiju, s udjelom ulaganja rizičnog kapitala od 1,17 posto BDP-a tijekom posljednjeg desetljeća. Na drugom i trećem mjestu nalaze se Singapur i Izrael, dok Sjedinjene Američke Države zauzimaju četvrto mjesto s ulaganjima od 0,53 posto njihova BDP-a od 2015. godine.

Od 30 vodećih zemalja na ovoj ljestvici, čak 17 dolazi iz Europe. Međutim, podaci ukazuju i na značajan prostor za rast u velikim europskim tehnološkim ekosustavima. Među većim zemljama koje nisu ušle među prvih 30 nalaze se Španjolska i Italija, koje zauzimaju 34. odnosno 60. mjesto, iza niza zemalja u razvoju. Hrvatska se može pohvaliti 27. mjestom, no ovaj pokazatelj nije stalan tijekom vremena. Pogled na podatke samo iz tekuće godine može dati drugačiju sliku od prosjeka posljednjih deset godina, zbog vrhunca prikupljanja kapitala u razdoblju 2021.–2022., koji je podigao ukupni prosjek, upozoravaju iz Atomica.

Inače, “u posljednjem desetljeću Ujedinjeno Kraljevstvo kontinuirano privlači najveći udio investicija u Europi. No, kako ukupni volumen ulaganja raste, sve veći dio kapitala odlazi u druge zemlje. U razdoblju od 2015. do 2024. čak 21 europska zemlja investirala je više od milijardu dolara, dok je u prethodnom desetljeću to uspjelo samo sedam zemalja.”

Neke od tih zemalja bilježe stope rasta ulaganja koje znatno nadmašuju europski prosječni godišnji kumulativni rast od trinaest posto. Posebno se ističu manje europske ekonomije poput Hrvatske i Češke, koje ostvaruju prosječne godišnje stope rasta od 75 i 42 posto, stoji u izvješću Atomica o stanju europskog tehnološkog sektora. Među najvećim investitorima ističe se Francuska, koja je jedna od tri vodeće zemlje po ukupnom kapitalu uloženom u tehnologiju. Njezina godišnja stopa rasta od 16,3 posto nadmašuje europski prosjek za više od tri postotna boda, a njemački za više od šest. Pozitivan trend bilježi i Nizozemska, sa stopom rasta od gotovo 20 posto. Ove brojke svjedoče o ubrzanju dinamike ulaganja diljem Europe, s posebnim naglaskom na rast manjih gospodarstava, navodi se u izvješću.

Ipak, dok se Europa može hvaliti uspjesima iz posljednjeg desetljeća, slika iz proteklih godinu dana manje je pozitivna. Runde financiranja u ranoj fazi trpe štetu, a tržište IPO-a još uvijek izgleda sumorno, stoji u izvješću temeljenom na podacima o transakcijama s nekoliko platformi te anketama provedenim među više od 3500 tvrtki, konzultanata i investitora iz 41 europske zemlje.

Ukupna ulaganja rizičnog kapitala u Europi za 2024. procjenjuju se na 45 milijardi dolara, što je ispod razine iz 2023., kada je zabilježeno 47 milijardi dolara. Sve glavne tehnološke zemlje bilježe pad; primjerice, Ujedinjeno Kraljevstvo s 13,8 milijardi dolara u 2023. pada na 13,1 milijardu ove godine, dok je najveći pad zabilježen u Švedskoj, s 5 milijardi na samo 2 milijarde dolara. Ipak, Nizozemska se izdvaja kao pozitivna iznimka, bilježeći rast s 1,8 milijardi dolara na 2,5 milijardi u 2024.

Iako rane investicije, one manje od 15 milijuna dolara, bilježe najnižu razinu od 2015., velike investicijske runde, one veće od 100 milijuna dolara, bilježe porast u odnosu na 2023. Venture zaduživanje također bilježi rekorde: startupi su u prva tri kvartala 2024. prikupili 4,7 milijardi dolara putem dugova, što čini 14 posto ukupnih ulaganja rizičnog kapitala.

Premda su europski startupi 2015. gotovo jednako često kao američki dolazili do ulaganja od milijun dolara (18 posto u Europi naspram 22 posto u SAD-u), razlike u kasnijim fazama su značajne, pokazuje izvješće. Samo 4,1 posto europskih startupova uspjelo je privući 15 milijuna dolara ili više, dok je taj udio u SAD-u 8,3 posto. Procjenjuje se da je Europa time od 2015. izgubila čak 300 milijardi dolara potencijalnih ulaganja.

Deep-tech startupi u Europi ostvaruju značajan udio u ukupnim ulaganjima, zadržavajući 33 posto u 2024., ali još uvijek zaostaju za SAD-om, gdje AI startupi u 2024. privlače 47 milijardi dolara, u usporedbi s europskih 11 milijardi. Pozitivno je što čak 21 posto europskih ulaganja odlazi na “climate tech”, što je gotovo dvostruko više nego u SAD-u (11 posto).

Gubitak talenata

Izvješće pokazuje da Sjedinjene Američke Države nastavljaju privlačiti europske tehno stručnjake. U 2023. Europa je izgubila neto 492 tehno stručnjaka u korist SAD-a, a europski osnivači sve češće odlaze preko Atlantika. Oko deset posto američkih startupova vode europski osnivači, dok samo šest posto europskih tvrtki osnivaju Amerikanci, stoji u izvješću.

U europskim zemljama prosječno 72 posto zaposlenika u tehnološkom sektoru radi u istoj zemlji u kojoj je sjedište njihove tvrtke; ostali su smješteni drugdje u regiji, pridonoseći rastu drugih ekosustava kroz otvaranje radnih mjesta i prijenos znanja. Od 2016. kontinent je neto korisnik talenta, odnosno privukao je više ljudi nego što ih je izgubio. No od 2022. Europa je izgubila više talenta nego što je dobila iz SAD-a, Australije i Kanade. Hrvatska je, kada je riječ o ljestvici zaposlenih u tehnološkom sektoru na milijun zaposlenika, na začelju europskih zemalja, odnosno na 26. mjestu (zemlje s manje od milijun stanovnika nisu ni uzete u obzir).

Dok Europa nastavlja razvijati svoj tehnološki sektor, izazovi poput odlaska talenata, manjih ulaganja i dominacije SAD-a u kasnijim fazama financiranja naglašavaju potrebu za jačanjem konkurentnosti i održivosti na globalnoj razini. Unatoč tome, rast interesa za zelene tehnologije i razvoj AI sektora pružaju osnovu za optimizam, zaključuje Atomico.