Financijska imovina hrvatskih kućanstava prošle je godine porasla, ali manje od svjetskog prosjeka, što se pripisuje slabijoj izvedbi domaćeg tržišta kapitala i nepopularnosti dionica među hrvatskim građanima, stoji u godišnjem izvješću Allianza o globalnom bogatstvu. Izvješće analizira imovinu i dugove kućanstava u gotovo 60 zemalja. Prema Allianzovim podacima, bruto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je tijekom 2020. godine za 5,3 posto dosegnuvđi 71 milijardu eura, a glavni su pokretač bili bankovni depoziti, koji čine gotovo polovicu sve financijske imovine.

Šesti najbogatiji u regiji

Drugi veliki pokretač rasta bila su sredstva osiguravateljskih i mirovinskih fondova, koja su porasla za 8,3 posto, djelomično zahvaljujući kamatnim stopama u padu. Vrijednosnice su pak opale za 3,4 posto, što po Allianzovim navodima odražava loš učinak hrvatske burze i činjenicu da hrvatski štediše – u usporedbi s većinom susjednih zemalja – izbjegavaju ulaganja u tržišta kapitala. Neto financijska imovina hrvatskih kućanstava porasla je za 6,3 posto, a sa iznosom po stanovniku od 12.510 eura Hrvatska na ljestvici najbogatijih zemalja zauzima 32. mjesto. Tako je Hrvatska šesta najbogatija zemlja u regiji, zauzevši mjesto ispod Slovenije (25), Češke (26), Estonije (27), Mađarske (30) i Litve (31), ali prilično iznad Bugarske (35), Poljske (37), Slovačke (38) i Rumunjske (40).

Kako stoji u izvješću, ključ brzog rasta imovine leži u strukturi portfelja. Primjerice, Amerikanci 55 posto svoje imovine drže u vrijednosnicama, prvenstveno dionicama, pa su i više profitirali od skoka burzi posljednjih godina. Tako je u posljednjih pet godina rast cijena dionica bio zaslužan za 70 posto ukupnog povećanja vrijednosti financijske imovine u SAD-u. S druge strane, u zapadnoj Europi manje od 28 posto imovine uloženo je u dionice.

Dva nova rekorda

Na globalnoj razini financijska imovina lani je povećana za 9,7 posto i prvi je puta dosegnula 200 bilijuna eura. Ušteđevina je bila glavni pokretač povećanja bogatstva kućanstava u svijetu, jer se, kao se navodi, u uvjetima epidemioloških zatvaranja koja su drastično smanjila osobnu potrošnju pojavio globalni fenomen “prisilne štednje” te je ušteđevina skočila na rekordnih 5,2 bilijuna eura. Zbog “prisilne štednje” bankovni depoziti prvi su puta u povijesti rasli po dvoznamenkastoj stopi, od 11,9 posto. Prijašnji rekord od 8 posto zabilježen je 2008. tijekom prethodne financijske krize.

Prošla godina donijela je i rijetko viđeni raskorak između ekonomskog rasta i bogatstva kućanstava. Naime, globalna financijska imovina rasla je 11,6 postotnih bodova više od svjetskog ekonomskog rasta. Samo 2008., tijekom vrhunca tadašnje ekonomske krize, zabilježena je slična razlika od 12 postotnih bodova, ali u suprotnom smjeru. Tada je financijska imovina snažno pala, ali je globalni BDP i dalje bio u plusu. Stoga je financijska imovina lani postavila još jedan povijesni rezultat – prešla je vrijednost od 300 posto globalnog BDP-a. Allianz očekuje nastavak trenda povećanja ušteđevine.