Zuckerberg pristao platiti Trumpu 25 milijuna dolara jer ga je ‘potjerao’ s Facebooka

Autor: T. I. , 30. siječanj 2025. u 12:13
Foto: Reuters

Većina novca od tužbe zbog zabrane pristupa društvenim mrežama bit će utrošena za predsjedničku knjižnicu

Tehnološki div Meta pristao je platiti 25 milijuna dolara kako bi riješio pravni spor s Donaldom Trumpom, bivšim/novim američkim predsjednikom. Naime, Trump je još 2021. godine tužio izvršnog direktora Marka Zuckerberga i Metu, zbog suspenzije njegovih profila nakon nereda na Kapitolu 6. siječnja te godine.

Zckerberg silno želi popraviti odnose s Trumpom, stoga ovakav ishod tužbe ne čudi, tvrde stručnjaci. Trump je, nakon preseljenja u političku arenu, zaprijetio odmazdom svim svojim kritičarima i suparnicima, a Meta je, bila na toj listi, no od kada je postalo jasno da će Trump opet zasjesti u Bijelu kuću, čine sve da se umile novoj administraciji.

Inače, u srpnju 2024. Meta je ukinula ograničenja za Trumpove Facebook i Instagram račune, taman uoči američkih predsjedničkih izbora.

Uvjeti nagodbe uključuju izdvajanje 22 milijuna dolara za neprofitnu organizaciju koja će upravljati Trumpovom budućom predsjedničkom knjižnicom. Ostatak novca bit će usmjeren na pravne troškove i druge tužitelje koji su sudjelovali u sporu.

Izgradnja odnosa uz prijetnje

The Wall Street Journal prvi je izvijestio o nagodbi, te naveo da je Zuckerberg u studenom za posjeta Trumpu na njegovu imanju Mar-a-Lago na Floridi, upravo imao cilj riješiti ‘sva otvorena pitanja’ s Trumpom i izbjeći izvjesne loše posljedice po vlastiti biznis. Taj je posjet bio samo jedan u nizu susreta visokih predstavnika tehnoloških, poslovnih i političkih sektora, koji su nastojali izgraditi bolju komunikaciju s Trumpom.

Na tom susretu Trump je spomenuo pravni spor s Metom i predložio njegovo rješavanje, što je dovelo do dvomjesečnih pregovora između strana, prema izvorima, prenose američki mediji.

Trumpov spor o “cenzuri”

Meta je također donirala milijun dolara Trumpovu inauguracijskom odboru, dok je Zuckerberg bio među nekoliko tehno i ostalih milijardera koji su imali počasna mjesta tijekom Trumpove prisege na Rotundi Kapitola.

Prije Trumpove inauguracije, Meta je učinila i dodatni ustupak, te najavila ukidanje provjere činjenica na svojoj platformi, što je bio jedan od prioriteta Trumpa i njegovih saveznika.

Podsjetimo, Trump je tužbu protiv Mete podnio nekoliko mjeseci nakon završetka svog prvog mandata, nazivajući potez društvenih mreža “nezakonitom i sramotnom cenzurom američkog naroda”. To se odnosi na njegovu tvrdnju da su ga društvene mreže, poput Facebooka, blokirale bez valjanih razloga, što je protumačio kao političku cenzuru.

Zakon i članak 230

Inače, društvene mreže kao privatne kompanije imaju pravo moderirati sadržaj prema vlastitim uvjetima korištenja, prema Zakonu o pristojnosti u komunikacijama iz 1996. godine, popularnom članku 230. Ovaj zakon omogućava društvenim mrežama da uklanjaju sadržaj koji krši njihove interne standarde, pod uvjetom da to čine u “dobroj vjeri”. Također, zakon ih općenito oslobađa odgovornosti za sadržaj koji korisnici objavljuju na tim platformama.

No, Trump i neki političari dugo su tvrdili da su platforme poput Twittera (X), Facebooka i drugih zloupotrijebile ovu zaštitu i da bi trebale odgovarati za svoje odluke o cenzuri. Oni smatraju da bi trebale biti odgovorne, ili barem ograničene, u svom utjecaju na političke i društvene događaje.

Trumpove pravne bitke

Nagodba s Metom nije jedina, jer prošlog mjeseca ABC News pristao je platiti 15 milijuna dolara za Trumpovu predsjedničku knjižnicu kako bi riješio tužbu za klevetu. Tužba je bila povezana s netočnim komentarom voditelja Georgea Stephanopoulosa koji je izjavio da je Trump odgovoran za silovanje spisateljice E. Jean Carroll. Mreža je također pristala platiti milijun dolara u pravnim troškovima Trumpovim odvjetnicima.

Trump je podnio tužbu i protiv CBS Newsa zbog tvrdnji da je mreža emitirala pogrešan intervju s njegovom protukandidatkinjom za 2024. godinu, potpredsjednicom Kamalom Harris, u programu “60 Minutes”, koji je bio “stranački pristran i nezakonit čin miješanja u izbore i birače” s ciljem “zavaravanja javnosti i pokušaja pomicanja ravnoteže”. CBS je opovrgnuo te tvrdnje.

Također, podnio je tužbu protiv The Des Moines Register, matične kompanije novinske kuće Gannett i anketara novina, Ann Selzer, navodeći da su prekršili Zakon o zaštiti potrošača u Iowi objavivši anketu nekoliko dana prije studenog izbora koja je znatno umanjila njegovu podršku u toj saveznoj državi. Novine i Selzer opovrgli su bilo kakvo kršenje zakona, izvještavaju američki mediji.

Komentirajte prvi

Još vijesti

New Report

Close