Ova zlokobna izjava Sultana Al Jabera, koji će predsjedati klimatskim samitom u Ujedinjenim Arapskim Emiratima krajem studenoga, dolazi uoči prve “globalne procjene” UN-a o tome što pojedine zemlje čine po pitanju klimatskih promjena.

“Ne ostvarujemo rezultate na vrijeme”, rekao je Jaber izaslanstvima na afričkom samitu o klimi koji se održava u Nairobiju.

Jaber je ujedno i predsjednik Nacionalne naftne kompanije u Abu Dhabiju.

Afrički samit o klimi, otvoren u ponedjeljak, usredotočen je na prikupljanje sredstava kako bi kontinent mogao odgovoriti na izazove potaknute klimatskim promjenama.

Afrika trpi neke od najtežih posljedica klimatskih promjena, ali prima tek 12 posto potrebnog novca kako bi se učinkovito borila protiv klimatskih promjena.

Afrika, dom za 1,2 milijarde ljudi u 54 zemlje, politički je i ekonomski raznolika i njene lokalne zajednice među najosjetljivijima su na klimatske promjene.

Prvog dana samita najavljene su stotine milijuna dolara vrijedne investicije u projekte održivog razvoja, a Jaber je danas objavio da UAE obećaje 4,5 milijardi dolara za razvoj 15 GW čiste energije u Africi do 2030.

Afrika trenutno raspolaže s kapacitetom od oko 60 GW obnovljive energije.

Radna verzija završne deklaracije stavlja u središte pozornosti ogroman potencijal Afrike za obnovljivu energiju, mladu radnu snagu i prirodna dobra.

Afričke države najavile su da će na COP28 tražiti proširenje posebnih prava vezanih uz pričuve MMF-a – zlata, strane valute i depozita kod stranih banaka te obveznica i zadužnica – što bi im omogućilo da povuku 500 milijardi dolara za klimatsku agendu.

Mitika Mvenda iz Panafričke alijanse za klimatsku pravdu je rekla da kontinent na godišnjem nivou za sektor klime dobija oko 16 milijardi dolara, mnogo manje onoga što je potrebno i “djelić” budžeta nekih kompanija zagađivača.

Baza podataka o emisijama Europske komisije za globalna istraživanja atmosfere (EDGAR) pokazuje da su afričke nacije najmanje krive za nakupljanje stakleničkih plinova u atmosferi, dok SAD i Kina od 1970. ispuštaju najviše ugljičnog dioksida, 270,6 gigatona i 253 gigatona.