U svijetu električne energije tijekom energetske tranzicije i nakon nje nužno je koordinirati distribuiranu proizvodnju električne energije tisuća različitih alternativnih opskrbljivača te potrošnju i pohranu energije. Elektroenergetske mreže uvijek moraju biti u ravnoteži. Svi sudionici koji proizvode i troše električnu energiju moraju sudjelovati u potrebnoj koordinaciji. Zgrade će imati važnu ulogu u tom procesu s obzirom na to da su odgovorne za 40 posto ukupne svjetske potrošnje energije. 

Optimizacija troškova
"Zgrade kontroliraju vlastitu potrošnju i vlastitu proizvodnju energije te u tom pogledu predstavljaju važan doprinos funkcionalnim naprednim mrežama", naglasila je Vesna Mikulović koja je odgovorna za strateško upravljanje naprednim zgradama u tvrtki Siemens Building Technologies. Uredske zgrade tu predstavljaju osobito velik potencijal. Uravnoteženje izvode napredne mreže u kojima sve komponente, od mjerača do transformatora, osiguravaju informacije o trenutačnom stanju mreže.

Novi softver namijenjen ispunjavanju tih zadataka neprestano se razvija i već se testira u stvarnoj okolini. Na tom polju Siemens preuzima vodeću ulogu. Industrijska poduzeća također su se već prilagodila novoj situaciji kako bi optimizirala troškove energije. Prilagođavaju svoju potražnju za električnom energijom prema radnim potrebama ili pohranjuju energiju u posebno projektirane sustave za pohranu u razdobljima kad su zalihe električne energije velike. U budućnosti će komercijalne i industrijske zgrade uz elektrane biti najvažniji akteri kad je riječ o uravnoteženju ponude i potražnje električne energije. Organizacija Power Engineering Society (ETG) udruženja Association for Electrical, Electronic & Information Technologies (VDE) u svojoj je studiji "Integracija potražnje" (Demand Side Integration) pokazala da je to sada moguće u puno većoj mjeri nego u prošlosti. Studija pretpostavlja dostatnost energetskog kapaciteta od otprilike 8,5 gigavata (GW) dnevno u Njemačkoj praktički bez smanjenja udobnosti za korisnika.

Područja trgovine i usluga odgovorna su za otprilike polovicu tog iznosa, a kućanstva čine relativno mali udio. U posve teoretskim okvirima, ako bi se dodala sva moguća opterećenja, bilo bi raspoloživo čak 25 GW. bude raspodijeljen prema potražnji. "Inteligentna zgrada optimizira vlastitu energetsku učinkovitost i nudi fleksibilnost koja može pridonijeti povećanju stabilnosti elektroenergetske mreže", rekla je Mikulović. Ipak, to se može postići jedino putem automatizacije inteligentne zgrade. Središnji nadzorni sustav prikuplja informacije o opcijama upravljanja opterećenjem i kontrolira odgovarajuće sustave. Integracija vanjskih podataka Najveći potencijal za prebacivanje opterećenja je u polju servisiranja zgrada, grijanja, ventilacije i klimatizacije. Iskorištavanje tog potencijala zahtijeva integraciju vanjskih podataka poput vremenske prognoze, cijene električne energije i trenutačne iskorištenosti kapaciteta mreže.

Pohranom energije također treba inteligentno upravljati. Dostupne mogućnosti pohrane uključuju samu zgradu, zrak u prostoriji, konvencionalna rješenja za pohranu topline ili sustave koji ne moraju biti neprekidno uključeni. Razina udobnosti u zgradi najvažniji je određujući čimbenik. Ona određuje sobnu temperaturu koju je potrebno održavati radi udobnosti korisnika. Zahvaljujući velikoj toplinskoj inerciji zgrada, održavanje te temperature nije teško. Prilikom pohrane energije neki su gubici neizbježni, no kako bi ih se održalo na što je moguće nižoj razini, nužno je biti upoznat s potrebnim kapacitetom pohrane u razdobljima najveće potražnje, a energija mora biti pohranjena do te količine. Za vrijeme razdoblja najveće potražnje, dio ili čak svu potrošnju moguće je pokriti pohranjenom energijom. 

Bolje grijanje i hlađenje
Druga je mogućnost izravno napajanje elektroenergetske mreže pohranjenom energijom. Ako obnovljivi izvori energije proizvode više električne energije nego što je potrebno, postupak je obrnut. Drugim riječima, sustav za pohranu energije mora biti što prazniji na početku najveće dostupnosti energije kako bi skupio što je više moguće dostupne energije. Najprikladnija opcija za upravitelje zgrada i elektroenergetsku mrežu može se izračunati samo predviđanjem posljedica premještanja opterećenja unaprijed. Takva su predviđanja sve točnija i primjenjuju se za utvrđivanje potrebnih vremenskih faktora. Zanimljive prilike za zgrade također proizlaze iz mogućnosti suradnje s operatorima virtualnih elektrana, koji okupljaju manje opskrbljivače električnom energijom i opterećenja. Poput cijena električne energije koje variraju s vremenom, utvrđeni ciljni napredak električnog opterećenja pojedine zgrade može se koristiti kao ulazna informacija za optimizirano grijanje i hlađenje.

Scenariji koje je istraživala Europska unija predviđaju da bi komercijalni, pa čak i privatni potrošači u budućnosti mogli iskoristiti najpovoljnije cijene električne energije putem naprednih tržišta – inteligentnih i lokalnih. Ona bi također mogla učiniti dostupnim kapacitet za isključenje ili dodijeliti taj zadatak skupljaču koji okuplja obznanjenu spremnost kupaca da tijekom vremena prebacuju svoju potrošnju električne energije. Pravila prema kojima će ta tržišta funkcionirati još su nejasna, kao i cijene i relevantni ugovori. Moguće je zamisliti da će softverski agenti, osim o uporabi električne energije, pregovarati i o kapacitetima isključivanja i pohrane. Do nastanka tih tržišta, zgrade mogu upravljati vlastitom proizvodnjom i pohranom energije kako bi minimizirale uporabu vanjske električne energije i reducirale opterećenje na mreži.