Zemlje na istoku Europe sa slabim gospodarstvima nadale su se velikim zaradama od izgradnje plinovoda Južni tok, a sada, odustajanjem Rusije od tog projekta, zbrajaju troškove dosadašnjih ulaganja, kao i izgubljene zarade u vidu pristojbi za tranzit plina te zapošljavanja.
Gazpromova podružnica zadužena za gradnju srpskog kraka ruskog plinovoda Južni tok objavila je 21. studenog poziv za mehaničare, graditelje i zavarivače. Južni tok trebao je biti najveće infrastrukturno ulaganje u Srbiji u gotovo 15 godina otkako je ta zemlja izašla iz međunarodne izolacije padom Slobodana Miloševića.
Međutim, samo 10 dana kasnije ruski predjsednik Vladimir Putin u Istanbulu je objavio da odustaje od tog projekta. Bitnu ulogu pri otkazivanju njegove izgradnje imao je prevelik financijski trošak.
Države na ruti izgradnje tog plinovoda, koje imaju slaba gospodarstva, nadale su se zaradi od gradnje, pristojbama od isporuka i jeftinijem plinu.
Za Srbiju je otkazivanje naročito snažan udarac. U 2008. godini ta je zemlja prodala većinski udjel u državnoj naftnoj i plinskoj tvrtki NIŠ ruskom Gazpromu. Tada je to srpska vlada nazvala "uslugom za uslugu", očekujući preusmjeravanje Južnog toka kroz Srbiju.
Gazprom je platio, kako tvrde analitičari, jeftinih 400 milijuna eura za udio u NIŠ-u, za njezine dvije rafinerije, mrežu benzinskih postaja, prava na istraživanje i druge pogodnosti. U sporazum, međutim, nije bila uključena obveza izgradnje Južnog toka.
"Srpska strana nije dovoljno zaštitila svoje interese. Ruska strana je došla na ovo tržište znajući točno što hoće i dobila ono što je htjela, trebali bismo nešto naučiti iz toga", kazala je za Reuters srpska ministrica infrastrukture Zorana Mihajlović, ujedno i stručnjakinja za energetiku.
Premijer Aleksandar Vučić, koji je ostao iznenađen medijskim izvješćima o otkazivanju Južnog toka, razgovarao je početkom tjedna s ruskim kolegom Dmitrijem Medvedevim te se čini da je nagovijestio kako Srbija očekuje nekakvu naknadu.
"Naši stručnjaci rade i prolaze kroz sve ugovore", kazao je Vučić novinarima. "Pokušat ćemo riješiti sve eventualne poteškoće i probleme kao partneri".
Mihajlović je izjavila da srbijanski građevinski sektor izravno gubi 300 milijuna eura. U intervjuu Reutersu, procijenila je da je taj projekt mogao podignuo bruto domaći proizvod (BDP) za najmanje dva posto.
Uz izgubljenu priliku za jeftinijom opskrbom plinom "govorimo o stotinama milijuna eura izgubljene zarade, neki kažu 700 milijuna", izjavila je.
U Bugarskoj, bivši ministar energetike Rumen Ovčarov procijenio je gubitak od naknada za isporuke za Bugarsku na 600 milijuna dolara godišnje. Ulaganje u izgradnju bugarskog kraka bilo je procijenjeno na 3,5 do 4 milijarde eura.
Mađarski dio plinovoda trebao se protezati duž otprilike 300 kilometara. "Troškovi gradnje bi iznosili više desetaka milijardi forinti, otprilike oko 100 milijardi forinti (403 do 604 milijuna dolara)", rekao je Attila Holoda, direktor konzultantske energetske tvrtka Aurora Energy Kft iz Mađarske.
U Sloveniji, list Delo objavio je u petak da će državna kompanija Plinovodi, koja upravlja plinskom infrastrukturom u Sloveniji i koja tvrdi da je već potrošila 150 tisuća eura za pripreme za Južni tok, tražiti odštetu od Gazproma zbog otkazivanja projekta.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu