Norveška ministrica energetike našla se na udaru javnosti nakon najave da će država koja je najveći europski proizvođač nafte pojačano početi graditi vjetroelektrane.

Kako piše Bloomberg, Norveška je pokrenula „zelenu revoluciju“, a energija vjetra mogla bi biti ključna u vladinim planovima smanjenja emisija ugljičnog dioksida.

Iako ekspanzija vjetroeletrana u Norveškoj traje već cijelo desetljeće – kapaciteti su u tom razdoblju porasli šest puta – iz tog izvora ta skandinavska država zadovoljava svega 4 posto potreba za električnom energijom.

Porast za trećinu

Glavni izvor energije su hidroelektrane, po čemu je Norveška već desetljećima čuvena u svijetu. Međutim, državna elektrodistribucijska kompanija Statnett očekuje da će do 2040. potreba za električnom energijom porasti za trećinu s obzirom na brzinu elektrifikacije prometa i industrije.

Podsjetimo, svaki drugi automobil u Norveškoj pogoni električna energija, pa je ta država trenutno najveće svjetsko tržište električnih vozila.

Dok cijena dobivanja energije iz vjetra pada, raste broj Norvežana koji ne žele nove vjetrenjače. Štoviše, ankete pokazuju da građani energetsku budućnost zemlje vide u dodatnim hidroelektranama, pa i u korištenju fosilnih goriva, što je u suprotnosti s vladinim ekološkim ciljevima.

Anketa provedena u studenom pokazala je da svega 36 posto Norvežana odobrava vjetroelektrane na kopnu kao energetski izvor.

Za usporedbu, 2011. godine tako je razmišljalo čak 84 posto ispitanika. S druge strane, popularnost nafte narasla je sa samo 16 posto prije pet godina na sadašnjih 29 posto, pokazuju podaci Kantar klimatskog barometra.

Pitanje gradnje novih vjetroelektrana izazvalo je žestoku javnu polemiku u Norveškoj, a u njoj najviše udaraca trpi 34-godišnja ministrica energetike Tina Bru.

U njezinom slučaju polemika je izašla iz okvira civilizirane rasprave. Među uvredama na društvenim mrežama izdvaja se i poziv da Bru treba završiti u zatvoru kao nacionalna izdajnica.

„Nisam preplašena bijesnim porukama, ali me brine općenita politička debata, kako teška može biti u određenim slučajevima, kao što je energija vjetra. Nisam posebno ni za ni protiv vjetroelektrana, ali znamo da u ovoj zemlji trebamo više izvora obnovljive energije“, kazala je Bru u razgovoru za Bloomberg

Tenzije između javnosti i vlade toliko su narasle da je konzultantska tvrtka StormGeo Nena prošlog mjeseca objavila da je malo vjerojatno da će ijedna kopnena vjetroelektrana biti sagrađena u Norveškoj u idućih 15 godina. Statnett je još skeptičniji jer predviđa da će se veliki projekti moći graditi samo na pučini.

Zajedno ekolozi i naftaši

Protivnici vjetrolektrana dolaze iz cijelog niza skupina. Tako im se zajedno protive zaštitari okoliša zabrinutih utjecajem vjetrenjača na prirodu i životinjski svijet i predstavnici naftne industrije. Jorgen Randers, umirovljeni profesor fizike i nekadašnji čelnik norveškog ogranka ekološke udruge WWF želi vidjeti više hidroelektrana.

Hogne Hongset, bivši lider sindikata radnika u naftnoj industriji tvrdi da zemlja treba zadržati proizvodnju nafte i plina. Štoviše, 80-godišnji Hongset na nedavnom je prosvjedu protiv energije vjetra zbog sukoba s policijom kažnjen sa 6000 kruna.

„Vrijedilo je“, kaže Hongset kojemu je to prvo kršenje zakona u životu. Bijes javnosti osjetile su i političke stranke, pa prilagođavaju svoje programe s obzirom da su za 2021. zakazani izbori.

Stranke koje su donedavno podržavale gradnju vjetrenjača, poput socijaldemokrata, stranke Zelenih i Liberalne stranke, sada su protiv. Predstavnici tvrtki za gradnju vjetroelektrana smatraju kako negativno raspoloženje građana prijeti nestankom tisuća radnih mjesta u toj branši.

„Graditi vjetrenjače neće uopće biti moguće. Tko misli drugačije, neka mi dokaže“, kaže Espen Borgir Christopherson, partner u tvrtki Stormwind. Tina Bru, članica Konzervativne stranke, kaže kako je nesumnjivo da energija vjetra utječe na okoliš. „Ali svi izvori energije utječu na okoliš. To je važno imati na umu“, poručuje norveška ministrica.