Nagli rast cijena energije otjerao je u kolovozu u stečaj nekoliko stotina kompanija u Njemačkoj, upozorio je ekonomski institut IWH, a banke očekuju znatno veći iznos nenaplativih kredita u idućoj godini.

Zahtjev za stečajem podnijelo je u kolovozu 718 kompanija, za četvrtinu više nego lani, a institut procjenjuje da će ista stopa rasta biti zabilježena i u rujnu.

Velika recesija
U listopadu mogla bi se popeti i na 33 posto, usporedimo li broj stečajeva s istim razdobljem prošle godine, procjenjuju u institutu. “Nakon dugog razdoblja malenih brojki o kompanijama u stečaju, trend se stubokom promijenio”, izjavio je Steffen Mueller iz IWH-a. Njemačko poslovno udruženje BDI upozorilo je na “veliku recesiju”.

U istraživanju koje je provelo među 593 poduzeća, više od trećine njih navelo je da im zbog visokih cijena energije prijeti propast. U veljači, kada je započeo rat u Ukrajini, takvu je ocjenu iznijelo njih 23 posto.

Industrijska grupa VKU također je iskazala zabrinutost, upozoravajući da lokalnim komunalnim poduzećima prijeti nelikvidnost zbog visokih cijena energije i potencijalnih problema kupaca s plaćanjem.

Čelnik udruženja kemijske industrije VCI u utorak je upozorio da bi sve skuplja energija mogla ozbiljno ugroziti konkurentnost Njemačke. “Korak od vodeće svjetske industrijske nacije do muzeja industrije nikada nije bio tako malen”, izjavio je za Reuters šef VCI-ja Wolfgang Grosse Entrup.

Anketa vodećih kreditnih institucija u kolovozu je pokazala da će nenaplativi krediti u Njemačkoj iduće godine porasti na 37,6 milijardi eura, s ovogodišnjih 31,9 milijardi.

Radikalna promjena
“Naši korporativni klijenti nisu iskusili val stečajeva tijekom pandemije”, rekao je Helmut Schleweis, predsjednik njemačke udruge štedionica, na nedavnoj bankarskoj konferenciji. “Danas se, međutim, to više ne može isključiti, samo što se razmjeri (stečajeva) još ne mogu kvantificirati”, istaknuo je.

Christoph Schalast, profesor na Frankfurtskoj školi za financije i menadžment, rekao je da nenaplativi zajmovi nisu osjetno porasli tijekom pandemije budući da je država pomagla tvrtkama programima potpora.

“No, situacija se stubokom promijenila. Sada imamo i druge čimbenike, kao što su inflacija, poremećaji u lancima opskrbe, rat u Ukrajini i povećanje kamata”, rekao je. Neki stručnjaci upozoravaju pak da iz brojki koje pokazuju rast broja stečajeva ne treba izvlačiti pogrešne zaključke.

One sada možda izgledaju loše zato što su umjetno smanjene tijekom pandemije, u 2020. i 2021., kada je vlada podupirala posrnule tvrtke državnom pomoći i suspendirala zakon koji ih obvezuje na podnošenje zahtjeva za proglašenje insolventnosti, tumače.