Kinesko višednevno zveckanje oružjem oko Tajvana navelo je administraciju predsjednika Joea Bidena da razmotri produženje carina na kinesku robu uvedenih u doba Trumpova mandata, a možda uvede i neke nove, prenosi Reuters.

Bidenova administracija već mjesecima razmatra različite načine kako smanjiti trošak koje donose carine na kinesku robu i time potpaljuju ionako visoku inflaciju.

Glavni cilj
Reutersovi izvori ističu kako se razmatrala kombinacija eliminiranja pojedinih carina te proširenja popisa roba na koje se carine ne primjenjuju kako bi se pomoglo kompanijama koje određenu robu mogu dobiti samo iz Kine.

Na tu je listu Trumpova administracija stavila oko 2200 različitih proizvoda, no rok primjene istekao je u siječnju prošle godine kada je Biden preuzeo dužnost. Američka trgovinska predstavnica Katherine Tai obnovila je oslobođenje od carina za samo 352 proizvoda.

Iz Bijele kuće su poručili kako predsjednik Biden nije donio konačnu odluku te kako su sve opcije i dalje na stolu. Kao što je poznato, carine na kinesku robu poskupljuju uvoz američkim kompanijama koje taj trošak potom prebacuju na krajnje kupce.

Smanjivanje inflacije glavni je ekonomski cilj Bidenove administracije, ali i Demokratsku stranku u cjelini, s obzirom da se približavaju izbori za Zastupnički dom i Senat. Analitičari ističu kako postoji realna mogućnost da republikanci steknu većinu u jednom, a možda i u oba doma Kongresa.

Međutim, odgovor Pekinga na posjet predsjednice Zastupničkog doma Nancy Pelosi Tajvanu te je planove bitno izmijenio. Nepopuštanje carinskog stiska poslužilo bi u dva smjera. S jedne strane, to ne bi bilo protumačeno kao dodatna eskalacija američko-kineskih odnosa, ionako iznimno loših, a s druge bi pokazalo da Washington nije prestrašen agresivnim kineskim vojnim vježbama i ispaljivanjem raketa pored Tajvana.

“Mislim da je Tajvan promijenio sve”, tvrdi jedan Reutersov izvor upoznat s razmišljanjima Bijele kuće vezano za planove oko carina na kinesku robu. Iz Bijele kuće službeno poručuju kako predsjednik nije donio odluku o carinama prije događanja u Tajvanskom tjesnacu, a ni kasnije. Na pitanje zašto se toliko čeka na odluku, ministrica trgovine Gina Raimondo pojasnila je to složenom geopolitičkom situacijom.

“Nakon posjete Pelosi, to je postalo dodatno složeno. Predsjednik odmjerava opcije i iznimno je oprezan. Želi biti siguran da nećemo učiniti nešto što će se negativno odraziti na američke radnike”, kazala je u intervjuu Bloomberg TV-u.

Mrtvo slovo na papiru
Jedan izvor ističe kako je opcija da carine ostanu na snazi motivirana činjenicom da kineska strana nije pokazala nikakvu volju u ispunjavanju obveza iz “Faze 1” američko-kineskog trgovinskog sporazuma kojim bi trebala kupovati više američke robe.

Taj sporazum, postignut krajem 2019., obvezao je Kinu na povećanje uvoza poljoprivrednih i industrijskih proizvoda, energenata te usluga iz SAD-a za 200 milijardi dolara tijekom 2020. i 2021. u odnosu na razine iz 2017. godine.

Procjene Peterson instituta za međunarodnu ekonomiju pokazala je da Kina nije uopće uvezla te dodatne količine. Peking je krivnju za to svalio na izbijanje pandemije koronavirusa. Kakve signale šalje kineska strana, za Peking je potpisano “mrtvo slovo na papiru”.

Glasnogovornik veleposlanstva Kine u SAD-u izjavio je za Reuters kako se ekonomski i trgovinski odnosi dviju država suočavaju s “ozbiljnim izazovima”.

“Posjet Pelosi potkopao je političke temelje kinesko-američkih odnosa i neizbježno će uzrokovati veliki poremećaj u razmjeni i suradnji između dviju država”, poručio je Liu Pengyu.