Zarada od pokopa kraljice Elizabete II. značajno će biti manja od troškova, no po britansko gospodarstvo mnogo je gora vijest da će nacionalno žalovanje odgoditi brojne ključne ekonomske odluke.

Na ‘čekanju’
Povorka s lijesom kraljice Elizabete krenula je u ponedjeljak u 11.45 minuta iz londonske palače Westminster, gdje su joj britanski građani proteklih dana odavali počast, prema Westminsterskoj opatiji gdje se održao državni pogreb završen oko 13 sati.

Na državnom ispraćaju kraljice Elizabete, jednom od najvećih logističkih izazova u britanskoj povijesti, bilo je 2000 gostiju među kojima više stotina stranih državnih dužnosnika i članova kraljevskih obitelji.

Pokopu su nazočili, među ostalima, japanski car Naruhito, francuski predsjednik Emmanuel Macron, američki predsjednik Joe Biden i kanadski premijer Justin Trudeau. Hrvatsku je predstavljao predsjednik Zoran Milanović sa suprugom.

Uz državnike, političare i monarhe, pogrebu je nazočilo i 200 ljudi koje je kraljica odlikovala u lipnju ove godine, u prvom redu zdravstveni djelatnici angažirani u pandemiji koronavirusa. Kraljica je pokopana navečer u kapeli svetog Jurja pokraj dvorca Windsor u najužem krugu obitelji.

Ekonomski gledano, smrt kraljice nije mogla doći u gori trenutak za Ujedinjeno Kraljevstvo. Naime, tamošnje gospodarstvo pritisnuto je dvoznamenkastom inflacijom, opasnošću pada u recesiju, padom vrijednosti funte te najavom niza radničkih štrajkova.

U posljednjih 10 dana, koliko je prošlo od smrti britanske vladarice, tamošnje institucije su zatvorene i održavaju samo “hladni pogon”. Takav režim posebno je naštetio monetarnoj vlasti.

Naime, središnja Banka Engleske – koja je početkom kolovoza objavila kako očekuje recesiju do kraja godine – odgodila je sjednicu Odbora za monetarnu politiku zakazanu za prošli četvrtak. Na toj sjednici trebala se donijeti odluka o dodatnom povećanju kamatnih stopa, što su financijski analitičari većinom očekivali.

Valja podsjetiti da je nova britanska premijerka Liz Truss dva dana nakon imenovanja predstavila golemi paket pomoći britanskim kućanstvima i poduzećima suočenima s velikim poskupljenjem struje i plina.

Paket je donio dvogodišnje zamrzavanje cijene energenata za kućanstva te šestomjesečnu fiksnu cijenu za kompanije i javne institucije. Međutim, rasprava o paketu pomoći zakazana je u Donjem domu britanskog parlamenta baš za 19. rujan, pa je zbog pokopa kraljice odgođena dok ne prođe razdoblje nacionalne žalosti.

Za premijerku Truss u cijelom je tom kaosu relativno dobra vijest da su radnici željeznice i pošte također odgodili najavljene štrajkove.

Za gospodarstvo je problem i što je jučerašnji pokop proglašen neradnim danom. Ako se tome pribroji i ranija proslava njezina 70-godišnjeg jubileja na tronu, britansko gospodarstvo ove godine ima dva neradna dana više nego što je uobičajeno.

Pad industrije i građevine
Samuel Tombs, ekonomist u Pantheon Macroeconomicsu, kazao je za agenciju AFP kako neradni dan zbog pokopa ima potencijal da više unazadi gospodarstvo nego proslava jubileja u lipnju.

Podsjetimo, prema posljednjim statističkim podacima, u srpnju je britanski BDP porastao blagih 0,2 posto, nakon pada od 0,6 posto u lipnju. rast je ponajviše ostvaren zahvaljujući uslužnom sektoru, dok su industrija i građevina bilježili pad.

Ekonomisti su već izračunali da će zbog smrti kraljice britanski BDP u rujnu biti smanjen za 0,2 posto. Dok se troškovi pogreba procjenjuju na 6 milijardi funti, tek će mali dio biti pokriven prihodima od turizma, ugostiteljstva i trgovine, ponajprije prodaje suvenira, kaže John Plassard, analitičar brokerske kuće Mirabaud.

Naime, od 20 milijardi eura koliko godišnje generira britanski turizam, kraljevska kuća zaslužna je za oko 600 milijuna eura. Zbog pogreba kraljice prodaja suvenira povezanih s monarhijom mogla bi porasti za gotovo 70 milijuna eura, procjenjuje Plassard.