Golema štednja koju su Europljani prikupili u zadnjih godinu dana nakon dva zatvaranja najvjerojatnije neće značajnije ući u gospodarstvo s obzirom na treći val strogih epidemioloških mjera.

Sukladno tome, upitne su prognoze o ekonomskom rastu za prvo polugodište s obzirom da će osobna potrošnja značajno oslabiti.

Splasnula nadanja

Kako piše Reuters, u Njemačkoj je prošle godine udjel štednje u raspoloživom dohotku dosegao rekordnih 16,2 posto. Za usporedbu, 2019. je iznosio 10,9 posto. U susjednoj Francuskoj udjel štednje u četvrtom tromjesečju iznosio je 22,2 posto, snizivši se s rekordnih 27,5 posto u drugom tromjesečju.

Štednja u Italiji i Španjolskoj također je snažno porasla. Ekonomisti i političari nadali su se da će u ovo vrijeme ta prisilna štednja početi ulaziti u gospodarstvo eurozone, potaknuvši ekonomski oporavak koji ionako zaostaje za SAD-om.

Međutim, najnoviji val zatvaranja gospodarskih aktivnosti u Njemačkoj i Francuskoj, dvije najveće europske ekonomije, potamnio je ta očekivanja.

Francusko ministarstvo financija procjenjuje da će nove jednomjesečne mjere zatvaranja svih trgovina u Parizu koje nisu nužne za život stanovništva imati minimalni utjecaj na gospodarstvo.

No, predstavnici privatnog sektora mnogo su manje optimistični. Tako je Euler Hermes, tvrtka za osiguranje kredita, snizila procjene ekonomskog rasta u 2021. za pola postotnog boda, na 5,4 posto.

“Ako posljednje mjere ne prijeđu planirana četiri tjedna, možemo očekivati veliki efekt hvatanja priključka u drugom tromjesečju koji će pomoći u ublažavanju posljedica novog zatvaranja.

To ovisi o obnovi potrošačkog povjerenja, uspjehu kampanje cijepljenja i produženju državne ekonomske pomoći”, ocjenjuje Euler Hermesova ekonomistica Selin Ozyurt. Ista je stvar i u Njemačkoj gdje je Bundesbanka u prosincu procijenila da će gospodarstvo porasti ove godine 3 posto.

No, pretpostavka te prognoze bilo je ublažavanje epidemioloških mjera u proljeće zbog povećanja broja cijepljenih osoba.

“Pandemija i epidemiološke mjere imat će značajniji i duži utjecaj na njemačko gospodarstvo nego što smo očekivali”, izjavio je Reutersu glavni ekonomist središnje banke Jens Ulbrich. On i dalje smatra da će osobna potrošnja značajno skočiti ublažavanjem mjera, no ostali ekonomisti sumnjičavi su prema tom scenariju.

“Određene kupnje ne mogu se ponavljati iznova. Svatko tko je kupio novi televizor tijekom prvog zatvaranja ili novu kuhinju neće opet to učiniti”, kaže Rolf Bürkl iz GfK.

“Isto vrijedi i za određene usluge. Nećete odlaziti češće frizeru da bi nadoknadili sva šišanja koja ste propustili tijekom zatvaranja. Tako da je određeni iznos potrošnje jednostavno izgubljen u dugom roku i neće biti efekta hvatanja priključka”, smatra Bürkl.

Ukalkulirano u prognoze

Na vrlo sličnom tragu razmišljaju i ekonomisti britanske banke Barclays koji smatraju da se osobna potrošnja u eurozoni neće vratiti na pretkrizne razine sve do kraja 2022. godine.

Sada je ključno pitanje koliko će dugo stroge epidemiološke mjere trajati što pak ovisi o brzini kojom javnozdravstvene vlasti u Europi mogu COVID-19 staviti pod kontrolu.

Glavni ekonomisti Europske središnje banke Philip Lane izjavio je u utorak da su očekivanja o trajanju mjera zatvaranja do kraja drugog tromjesečja već ukalkulirana u prognoze ovogodišnjeg ekonomskog rasta eurozone od 4 posto.

Lane je u razgovoru za CNBC kazao kako trenutni planovi Europske unije predviđaju značajno povećanje procijepljenosti što će omogućiti progresivno otvaranje gospodarstva eurozone.

“Kako polako ulazimo u drugo tromjesečje, to će biti dugi kvartal”, dodao je Lane. S druge strane, oporavak američkog gospodarstva brži je no što se općenito očekivalo i čini se da jača, ustvrdio je predsjednik središnje banke Jerome Powell.

Potrošnja kućanstava je porasla, a oporavak sektora stanogradnje više je nego potpun, dodao je. Dužnosnici središnje banke i mnogi analitičari očekuju nagli rast potrošnje i gospodarske aktivnosti u idućim mjesecima jer će više Amerikanaca biti cijepljeno.