Po uzoru na najzaduženiju državu svijeta – Japan – talijanska se vlada namjerava značajnije zaduživati na domaćem tržištu, posebice među građanima. U sklopu toga bankari predlažu da bi vlada trebala i “zažmiriti” na novac koji je u inozemstvu sklonjen od poreznika.

Kako piše Reuters, talijanski javni dug počeo je značajno rasti nakon prošle globalne ekonomske krize i dosegao je 135 posto BDP-a, unatoč rekordno niskim kamatama koje se posljednjih godina nude na financijskom tržištu.

ECB-ov ‘štit’

Prošle godine Italija se zadužila za 245 milijardi eura, a ove godine potrebe za financiranjem dosegnut će 500 milijardi eura. Zbog poticaja gospodarstvu koje je uslijed pandemije koronavirusa u prvom tromjesečju palo 4,7 posto, zaduženost Italije mogla bi se ove godine popeti na 170 posto BDP-a.

Deutsche Bank prošloga je tjedna objavila procjenu da bi krajem iduće godine razina talijanskog javnog duga mogla prijeći i 200 posto vrijednosti gospodarstva. Stoga sve više analitičara dovodi u pitanje dugoročnu održivost talijanskog duga. Od “grčkog scenarija” dužničke krize Italiju za sada štiti Europska središnja banka (ECB) i njezin Pandemijski izvanredni program kupnje (PEPP).

Međutim, ekonomisti upozoravaju da se vlada u Rimu neće moći dovijeka oslanjati na ECB, a i prošlost je pokazala kako Italija teško smanjuje zaduženost, čak i u vremenima ekonomskog prosperiteta. Neki se pribojavaju i da njezin kreditni rejting klizi prema statusu “smeća”, a u tom slučaju dio investitora ne bi više mogao kupovati talijanske obveznice. Zabrinutost na tržištu već je vidljiva.

Unatoč ECB-ovu “štitu”, prinos na talijansku 10-godišnju obveznicu porastao je sa 1,6 posto krajem ožujka na sadašnjih 2,4 posto. “Tko će kupovati naš dug kada ECB prestane? To je nešto o čemu nitko ne želi ni razmišljati”, ističe za Reuters Roberto Perotti, profesor ekonomije na milanskom sveučilištu Bocconi.

Među tamošnjom politikom i dijelom bankara pojavila se ideja da bi kupci duga trebali postati – građani. Ta ideja ima temelj u japanskim iskustvima. Iako je javni dug Japana na čak 240 posto BDP-a, nitko ne spominje mogućnost bankrota Zemlje izlazećeg sunca jer dug gotovo u potpunosti drže domaći vjerovnici.

Šef agencije za upravljanje javnim dugom Davide Iacovoni izjavio je kako ministarstvo financija u idućih nekoliko godina namjerava udvostručiti iznos od 80 milijardi eura, koliko su do sada domaći mali investitori posudili državi kupnjom obveznica.

Izvanredno izdanje

Vlada je jučer započela s četverodnevnom prodajom “BTP Italia” obveznica ciljajući male štediše. Novac prikupljen plasmanom te obveznice utrošit će se za zdravstvo i gospodarski oporavak. No, dio političara i bankara još je ambiciozniji. Matteo Salvini, lider desničarske Lige, predložio je “izvanredno izdanje” dugoročnih obveznica od 100 milijardi eura koje bi bile rezervirane za domaće ulagače.

Carlo Messina, čelnik najveće komercijalne banke Intesa Sanpaolo, pozvao je prošlog mjeseca na izdavanje “socijalnih obveznica”. Ponuđene običnim građanima, osim solidnog godišnjeg prinosa nudile bi i porezne olakšice te imunitet od kaznenog progona za investitore koji bi ih kupili novcem s računa u inozemstvu. Messina drži da bi time Italija udjel duga koji drže mali ulagači podignula s manje od 5 posto na 10 do 20 posto.

Ako se ubroje banke i osiguravajuće kuće, 55 posto talijanskog duga drže domaći vjerovnici. No, ekonomisti smatraju kako je repliciranje japanskih iskustava vrlo dvojbeno. Kao prvo, Italija ima različitu političku i financijsku strukturu od Japana. Čak 40 posto japanskog duga drži tamošnja središnja banka, što je nemoguće napraviti u talijanskom slučaju zbog članstva u eurozoni.

Osim toga, Japan je daleko sigurniji dužnik za domaće ulagače od Italije, čuvene po političkoj nestabilnosti, kolebljivim prinosima na obveznice i potencijalnoj opasnoti dužničke krize. Za Lorenza Binija Smaghija, bivšeg člana odbora ECB-a, ideja o prodaji obveznica građanima “znak je očaja”. No, može i stvoriti strahovanja da će vlada takvu prodaju provesti kroz povlačenje novca sa štednih računa građana, kaže Bini Smaghi.