Globalna akcija definiranja minimalne stope poreza na dobit velikih multinacionalnih kompanija opet je razotkrila podjelu između velikih i malih europskih država oko osjetljivog pitanja porezne konkurencije.

Kako piše Reuters, države poput Njemačke, Francuske i Italije zauzele su suprotne pozicije u odnosu na Irsku, Luksemburg, Nizozemsku i Cipar nakon što je skupina sedam najrazvijenijih država svijeta (G7) usuglasila prijedlog o minimalnoj globalnoj stopi poreza na dobit od 15 posto.

Fleksibilni okvir

Europska komisija već duže vrijeme pokušava postići dogovor među članicama o zajedničkom pristupu oporezivanju. Naime, svih 27 članica, i mali i veliki, ljubomorno čuvaju nacionalno pravo samostalnog određivanja poreznog okvira.

Rebecca Christie iz briselskog think-tanka Bruegel ističe kako države s nižim porezima pokušavaju zadržati europski okvir što je moguće fleksibilnijim kako bi mogle nastaviti “s poslom” više ili manje kao i do sada.

Stoga je Paschal Donohoe, irski ministar financija i predsjedavajući Euroskupine koja okuplja države koje koriste euro kao valutu, tek mlako pozdravio dogovor u okviru G7. “Svaki sporazum morat će zadovoljiti potrebe velikih i malih država”, objavio je Donohoe na Twitteru, dodavši kako je “139 država” potrebno za širi međunarodni dogovor.

Luksemburški ministar financija Pierre Gramegna pozdravio je sporazum, ali je ostao na tragu Donohoeva razmišljanja kazavši da će taj dokument doprinijeti široj raspravi o detaljnijem međunarodnom sporazumu. Hans Vijlbrief, zamjenik nizozemskog ministra financija, objavio je putem Twittera kako njegova zemlja podržava sporazum G7 i već je poduzela korake radi suzbijanja utaje poreza.

Dok su Irska, Luksemburg i Nizozemska barem načelno pozdravili dogovor sedmorice najbogatijih, ciparski ministar financija Constantinos Petrides izjavio je Reutersu kako i “interesi malih članica Europske unije moraju biti uzeti u obzir”.

Podjela među europskim država kada je riječ o oporezivanju postala je vidljiva 2015. objavom dokumenata u aferi “LuxLeaks”. Tada je vidjelo izašlo kako je Luksemburg godinama pružao porezno utočište velikim svjetskim kompanijama koje su zbog toga plaćale simbolične svote poreza.

To je izazvalo reakciju europske povjerenice za tržišno natjecanje Magrethe Vestager koja je takve porezne aranžmane izjednačila s nezakonitim državnim subvencijama. Stoga je otvorena istraga o “luksemburškoj adresi” finske kompanije Huhtamaki te nizozemskom tretmanu poreza Nikea i tvrtke InterIKEA. I Nizozemska i Luksemburg opovrgnuli su kršenje europskih pravila o državnoj pomoći.

No, Vestager je doživjela poraz kod dva medijski najpopraćenija slučaja. Europski sud je uvažio žalbu Irske kojoj je Apple odlukom Europske komisije morao vratiti 13 milijardi eura neplaćenog poreza, a pala je i odluka o višemilijunskoj uplati američkog Starbucksa u nizozemski proračun.

Etiketa porezne oaze

Nizozemska za sada pokazuje najkonkretniju volju skidanja etikete “porezne oaze”. U siječnju je donijeta zakonska izmjena kojom se oporezuju rojaliteti i plaćanja kamata koje nizozemske kompanije šalju u jurisdikcije sa stopom poreza na dobit nižom od 9 posto.

Plodovi pritiska dogovora u sklopu G7 počinju se pokazivati i u Irskoj. Tako je Ged Nash, “ministar financija u sjeni” Laburističke stranke – druge oporbene stranke po snazi – izjavio za Financial Times kako bi trebalo pokrenuti javnu polemiku o “malom povećanju” stope poreza na dobit.

“Malo povećanje je nešto s čime, vjerujem, možemo živjeti”, kazao je Nash. Dodao je kako ministar Donohoe mora izaći pred parlament i oporbi dati dovoljno informacija kako bi se procijenile prednosti i nedostaci podizanja sadašnje stope od 12,5 posto. Naime, postojeću razinu oporezivanja kompanija već godinama podržavaju gotovo sve stranke u Irskoj.

Čak je i Sinn Féin, najveća oporbena stranka i najljevija među parlamentarnim strankama, do sada bio oprezan spram povećanja stope poreza na dobit. Međutim, Sinn Féinov “ministar financija” Pearse Doherty, izjavio je ovoga tjedna kako je zatražio analizu od ministarstva financija koje bi bile koristi za Irsku ako bi vlada uvela stopu od 15 posto na prihode multinacionalnih kompanija.

Od ukupno 57 milijardi eura poreznih prihoda, Irska godišnje od poreza na dobit uprihodi 12 milijardi eura. U izvješću objavljenom prošloga mjeseca, Institut za ekonomska i društvena istraživanja iz Dublina upozorio je da bi viša stopa mogla naštetiti irskim malim i srednjim kompanijama koje zapošljavaju dvije trećine zaposlenih na otoku.