Američki predsjednik Donald Trump krajem tjedna ponovio je prijetnje da će uvesti 25-postotne carine na uvoz iz Europske unije, tvrdeći da je EU ‘osnovan kako bi iskorištavao Sjedinjene Američke Države. IZ EU mu je brzo poručeno kako neće sjediti skrštenih ruku te da su spremni odgovoriti uvođenjem širokih mjera odmazde poput kvota, carina ili ograničenja stranih ulaganja.

“Nećemo dopustiti da nas se ucjenjuje – ni carinama ni prijetnjama o našem zakonodavstvu”, izjavio je Bernd Lange, inače smireni njemački socijaldemokrat i predsjednik Odbora za međunarodnu trgovinu Europskog parlamenta. Da Bruxelles već traži alternative potvrđuje i put predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen s timom povjerenika u Indiju kako bi ponovno ojačala odnose s petim najvećim svjetskim gospodarstvom. Komisija želi ubrzati spore pregovore o sporazumu o slobodnoj trgovini s New Delhijem, ali i ojačati suradnju u sigurnosti i obrani na području Indo-pacifika.

Indija je tvrd pregovarač

“Obje strane žele koristan i uravnotežen sporazum o slobodnoj trgovini. Razina angažmana se pojačala”, rekao je Saurabh Kumar, indijski veleposlanik pri EU za Financial Times. Očekuje se da pregovori neće teći lako jer je Indija poznata kao tvrd pregovarač. New Delhi ima visoke carine na hranu, alkohol i druge osjetljive proizvode te nevoljko pristaje na njihovo smanjenje na europsku razinu. Dvije strane raspravljaju i u suradnji u sektorima poluvodiča, umjetne inteligencije i kvantnog računarstva, a rezultati pregovora očekuju se na indijsko-europskom summitu kasnije ove godine. “Cilj summita je podići odnose na višu stratešku razinu. Dobro je što EU pokazuje veće zanimanje za Indiju”, rekao je Kumar. Ono po čemu se današnja Indija posebno ističe je činjenica da prednjači u uvozu oružja. Taj trend će se nastaviti i u budućnosti jer New Delhi planira potrošiti oko 200 milijardi dolara u sljedećih 10 godina na transformaciju i modernizaciju vojske. Iako će mnogi pomisliti da je glavni razlog tomu susjedna zemlja i dugogodišnji rival Pakistan, vanjsko-politički analitičari tvrde da je glavni okidač Kina. Povećane geopolitičke tenzije, sukobi na granici između Indije i Kine te jačanje kineske prisutnosti u Indijskom oceanu pridonijeli su indijskom nastojanju da ojača obranu. Indija i Kina također su u tehnološkoj utrci, koja dodatno potiče tenzije između dviju rastućih azijskih sila.

”Ekspanzionističke politike Kine i jačanje vojne prisutnosti uz granicu ostaju ozbiljan izazov”, rekao je za CBNC Pravin Krishna, profesor međunarodne ekonomije na Sveučilištu Johns Hopkins. “Kina je jasno dala do znanja da Indijski ocean nije samo Indijin ocean”, izjavio je Pramit Pal Chaudhuri, voditelj odjela za Južnu Aziju u Eurasia Group.

Kupnja američkog oružja

Prema obavještajnim podacima indijske mornarice, Kina gradi nosače aviona, od kojih će dva biti raspoređena u Indijskom oceanu. Osim toga, Peking već ima punopravnu pomorsku bazu u Džibutiju, na istočnoj obali Afrike, odakle provodi vojne vježbe. U ovom kontekstu, indijski premijer Narendra Modi sastao se i s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom u Bijeloj kući prije dva tjedna, gdje su dvojica lidera potvrdila jačanje obrambene suradnje između dvije zemlje.

Modi je također potpisao ugovore o kupnji dodatne američke vojne opreme, uključujući oklopna vozila, dronove i borbene avione. Kupnja američkog naoružanja također je način na koji Indija može smanjiti trgovinski deficit sa SAD-om, što je ključno za održavanje dobrih odnosa. Trump je Indiji ponudio i pristup Lockheed Martinovim naprednim F-35 borbenim avionima. Međutim, Indija nije tehnički kvalificirana za kupnju F-35, budući da nije formalni vojni saveznik SAD-a i trenutačno koristi rusku vojnu opremu. Prema Reutersu, indijski ministar vanjskih poslova Vikram Misri izjavio je ranije ovog mjeseca da je ponuda SAD-a za prodaju F-35 još uvijek u fazi prijedloga, te da nema formalnih pregovora o nabavi. Bez obzira na ishod posla s F-35, vojna potrošnja Indije ostat će snažna. JPMorgan procjenjuje da će indijski kapitalni izdaci za obranu od 2024. do 2026. rasti godišnje osam posto. Međutim, stručnjaci tvrde da Indija još uvijek značajno zaostaje za Kinom. Prema službenim podacima, kineski vojni proračun je tri puta veći od indijskog i raste vrlo brzo, navodi Eurasia Group.

Prioritet domaća proizvodnja

Kapaciteti američke vojne industrije također bi mogli otežati Indiji pristup američkom oružju. “Ograničena ulaganja u proizvodne kapacitete znače da SAD ima produžene rokove isporuke”, rekla je Tara Hariharan, voditeljica makroistraživanja u NWI Managementu, hedge fondu sa sjedištem u New Yorku. “Indija sada mora konkurirati i europskoj potražnji za američkim oružjem, kao i vlastitim američkim potrebama za suprotstavljanje Kini,” dodala je Hariharan i naglasila da će pritisak na Indiju da postane samodostatnija u proizvodnji oružja rasti, s obzirom na unutarnje napetosti između želje za kupnjom američkog naoružanja i politike ‘Make in India’, koja prioritizira domaću proizvodnju. Hindustan Aeronautics, Bharat Electronics i Zen Technologies pojavili su se kao ključni igrači u rastućem indijskom obrambenom sektoru. “Indija želi smanjiti ovisnost o stranoj vojnoj opremi i intenzivno ulagati u domaće kapacitete”, poručuje Pravin Krishna sa Sveučilišta Johns Hopkins.

Veliki energetski potencijal

Drugi su ‘otkrili toplu vodu’ i koriste geotermalnu energiju, zašto Hrvatska kasni?

Snaga poduzetništva

Vizija koja krovište pretvara u temelj – priča Svjetlane Vignjević i Tegula centra