Lansiranje cjepiva protiv koronavirusa poslužit će i za širenje ekonomskog i političkog utjecaja država koje su ga proizvele, smatraju stručnjaci za međunarodne odnose.

To prije svega važi za Kinu koja je nedavno obećala članicama Saveza država jugoistočne Azije (ASEAN) i afričkim državama da će imati prioritet u dobivanju kineskog cjepiva. K tome, kineske su kompanije s nekim zemljama u razvoju sklopile i ugovore o testiranju i proizvodnji cjepiva.

Vijest je potaknula pitanja u zapadnim medijima namjerava li Peking putem cjepiva proširiti svoj utjecaj u Aziji – svom matičnom „igralištu“ – i u Africi gdje su kineske kompanije već godinama prisutne.

Pod pritiskom

Inozemni stručnjaci za međunarodne odnose smatraju da bi se te države kasnije mogle naći pod pritiskom da podrže kineske ekonomske i političke interese. „Ne mislim da je to potpuno altruistički, mislim da će Kina tražiti neke povlastice od toga“, komentirala je za CNBC Imogen Page-Jarrett, analitičarka The Economist Intelligence Unita.

„Kina želi proširiti svoje trgovinske, a također i strateške interese u tim zemljama“, dodala je Page-Jarrett. Osim što cjepivo može poslužiti kao sredstvo širenja kineskog utjecaja i „meke moći“, može pomoći i u ublažavanju tenzija s državama koje Kinu optužuju za zataškavanje podataka o novoj, nepoznatoj respiratornoj bolesti koja se početkom godine pojavila u tamošnjim gradovima.

Jacob Mardell s Mercator instituta za kineske studije ističe da su kineski lideri o cjepivu govorili kao o „globalnom javnom dobru“, ali u kontekstu „kineskog prijateljstva i globalnog liderstva“. Te su dvije stvari povezane, smatra Mardell. Iz Pekinga pak tvrde, kako stoji u uvodniku novinske agencije Xinhua, da „Kina neće pretvoriti cjepivo protiv COVID-19 u bilo koju vrstu geopolitičkog oružja ili diplomatskog sredstva i protivi se svakoj politizaciji razvoja cjepiva“.

Međutim, u međunarodnim odnosima nema altruizma, osim na razini nevladinih ili humanitarnih organizacija, ističe za Poslovni dnevnik Luka Brkić, profesor međunarodnih ekonomskih odnosa na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti.

„Neorealistička teorija međunarodnih odnosa kaže kako živimo u svijetu nacionalnih država u kojem svaka zemlja pokušava ostvariti krajnju razinu svojih nacionalnih interesa. Osim toga, ne razumijem što bi to bilo ‘globalno javno dobro’. To bi trebala biti, primjerice, klima, ali nema nikakvog globalnog regulatora koji bi je čuvao“, ističe Brkić.

„Slažem se da cjepivo ima i ekonomske i geopolitičke konotacije. Kina tako funkcionira, ali i ostale države. To nije ništa novo i to nije grijeh Kine. Pa i američki predsjednik nedavno je potpisao uredbu koja zabranjuje izvoz cjepiva dok se ne zadovolje potrebe cijepljenja američkog stanovništva.

Kinu nije moguće zaustaviti, a nije ju ni potrebno zaustavljati“, smatra Brkić. Na pitanje je li u zapadnom slučaju profit farmaceutskih kompanija ipak ispred širenja geopolitičkog utjecaja, Brkić kaže kako je profit farmaceuta bio i ostao najvažniji prioritet, bez obzira u kakav ga i čiji dar upakirali.

Sukob javnog i privatnog

„Teorija Miltona Friedmana govori kako je jedina briga kompanija ostvarivanje dobiti. Međutim, kako u okolnostima pandemije pomiriti sukob privatnog i javnog interesa? Nadam se da bi pandemija mogla biti jedan mali katalizator za ozbiljno promišljanje politika, za ‘mekšu’ varijantu razumijevanja globalnih problema“, ističe Brkić.

Chong Ja Ian, profesor političkih znanosti na nacionalnom sveučilištu u Singapuru pojašnjava za CNBC kako Kina od država koje će svoje stanovnike cijepiti njezinim cjepivom može tražiti suradnju na cijelom nizu pitanja. To uključuje praktične probleme poput razrješenja spora u Južnom kineskom moru, kao i veću prihvaćenost kineskih tehnoloških proizvoda.

No, koliko će Kina uspjeti dobiti na političkom i ekonomskom planu od cjepiva ovisi o njegovoj učinkovitosti i sigurnosti, napominje Chong. Dok su javnosti poznati rezultati ispitivanja cjepiva američkih i europskih farmaceutskih kompanija, o kineskim kandidatima nema odveć podataka. Poznato je da je pet kineskih cjepiva u posljednjoj fazi ispitivanja, a za najmanje jedno je zatraženo regulatorno odobrenje.