Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (M.P.) / ENERGO MEDIA SERVIS / DW – A. Šubić

Upravo su se europski proizvođači žarulja često optuživali za utjecaj kojim je EU zabranio obične žarulje. Politički, takav utjecaj se i na ovim izborima pokazao kao katastrofa, a i proizvođačima se to nije isplatilo.

Predsjednik uprave njemačkog proizvođača žarulja i svjetlećih tijela Osram, Wolgang Dehen je objavio kako mora "spustiti očekivanja" dobiti za ovu godinu i kako je, "obzirom na pad u tradicionalnom poslu opće rasvjete, već i naš cilj postići prošlogodišnji promet, postao pravi izazov."

Jer posao ide razmjerno loše. Često se upravo nizozemski Phillips, najveći proizvođač žarulja i svjetlećih tijela Europe, optuživao zbog utjecaja u Bruxellesu kako bi postigao zabranu običnih, dakle žarulja s žarnom niti zbog "prevelike potrošnje energije".

Bez obzira za što se zalagali zaštitari okoliša, takva intervencija "super-Europe" ekonomski doista nema nikakvog smisla: ako je električna energija dovoljno skupa, onda će i građani kupovati žarulje koje troše "manje struje" i bez nekakvih zabrana i propisa. A do onda, što se Bruxelles uopće tiče, kakvu žarulju imamo u svjetiljci na noćnom ormariću?

Takve intervencije lobija na politiku Europske unije svakako su pomogle uspjehu kritičara Europe na nedavnim izborima za Europski parlament. Makar treba naglasiti kako nikad nije dokazano da su proizvođači žarulja "pisali" taj propis, niti da su nekom dali novac ili druge usluge da bi "stare" žarulje bile zabranjene. Ali je postojala otvorena "simpatija" za inicijativu zaštitara okoliša da u EU budu dozvoljene samo štedne žarulje. Tu je svakako prednjačio Phillips, ali i Osram nije imao ništa protiv.

Naime računica je veoma jednostavna: žarulja sa žarnom niti je izmišljena još odavno, tehnologija je vrlo jednostavna i tvornica ima po čitavom svijetu. Zato su takve žarulje bile besramno jeftine i europskim proizvođačima se jedva isplatilo uopće ih proizvoditi. S druge strane, štedne žarulje su koštale i desetak puta više od "običnih", a i o kvaliteti svjetla se još uvijek može raspravljati. Zato je i zabrana "starih" žarulja jamčila odličan posao sa "zaštitom okoliša".

I Osram, tada još u potpunom vlasništvu koncerna Siemens, ulagao je golema sredstva u istraživanje ekoloških načina osvjetljavanja. 2012. je to bilo još 6,3% prometa čitave tvrtke – a promet je te godine bio oko 5,4 milijarde eura. S druge strane, čak sedamdesetak postotaka prometa je realizirano upravo sa žaruljama "visoke energetske učinkovitosti."

Mnogi građani su ozbiljno zamjerili Europskoj komisiji što ih sili na 'zaštitu' okoliša sa zapravo prilično neugodnom svjetlošću čak i u njihovim domovima.

Ali se čini kako je u novim tehnologijama rasvjete razvoj bio čak i brži od poslovnog interesa tradicionalnih proizvođača žarulja. Još prije nekoliko godina nitko nije vjerovao da LED, svjetleća dioda uopće može svijetliti u nekoj drugoj boji osim crvene ili, u najboljem slučaju zelene ili žućkaste. Onda se ipak pojavila i svjetleća dioda sa silicijum karbidom koja je davala plavo svjetlo, ali su još uvijek tvrdili kako je "tehnički nemoguće" da svijetli bijelom svjetlošću.

Onda je ipak, tehničkim trikom konverzije valne duljine svjetlosti, ta plava zasvijetlila bijelom svjetlošću, ali i onda su se tehničari zaklinjali kako će njena svjetlost ostati prilično slabašna i jedva podesna za "običnu" rasvjetu. Onda su se pak pojavile i svjetleće diode snažnog svjetla – i makar nisu baš jeftine, preko noći su osvojile i reflektore naših automobila i naše lustere.

Naravno da su i europski proizvođači prisutni na tržištu svjetlećih dioda, ali postoje dva problema. Prvi jest što je i tu Daleki istok već postao golemi proizvođač i uporno spušta cijene takvim "LED žaruljama". Drugi problem je možda još gori za Osram, Phillips i druge proizvođače: svjetleće diode ne samo da su izuzetno štedljive, nego su gotovo vječite.

Još uvijek rade neki uređaji (džepna računala) iz sedamdesetih prošlog stoljeća u kojima su ekrančići zapravo prve svjetleće diode. Makar su one vrlo osjetljive ako ih se izloži visokim temperaturama, izračunati radni vijek svjetleće diode može biti i 100 tisuća sati.

Naravno, to je dobra vijest za nas korisnike, ali loša vijest za proizvođače žarulja. Jer bez tog angažmana za zaštitu okoliša i da je ostalo sve po "starom" i "običnim" žaruljama, žarulji od 75 Watta je radni vijek najviše petstotinjak sati. A onda treba – kupiti novu. [DW]