Cijeli svijet danima tresu vijesti o uvođenju novih carinskih ograničenja koje je najavio američki predsjednik Donald Trump, ne samo tradicionalnom trgovinskom rivalu Kini, već i donedavno najbližim saveznicima poput Kanade, EU i Meksika. Iako intenzitet i trajanje carina još nisu poznati, novi smjer američke politike daje jasnu poruku financijskim tržištima: pred nama je period novih trgovinskih ratova.

Neizvjesna vremena
Budući da SAD kreće u smjeru izolacionizma, isti trend možemo očekivati i od drugih svjetskih gospodarstava poput Kine i EU koja će na američke carine odgovoriti onim vlastitim na uvoz američkih dobara, što bi moglo pokrenuti spiralu ograničenja koju nazivamo trgovinskim ratom.

Takvog su se scenarija pribojavali brojni sudionici financijskih tržišta jer carinski sukobi dovode do poremećaja u opskrbnim lancima, daljnjem rastu cijena i sve većoj inflaciji te otežavanju poslovanja poduzeća koja ovise o uvozu ili izvozu. Ekonomisti predviđaju da će mnoge zemlje završiti u recesiji kao posljedica uvođenja carina, a cijeli svijet bi mogao osjetiti usporavanje gospodarske aktivnosti, što bi se moglo osjetiti na cijenama dionica.

Ivanović: Cijena zlata u eurima zadnjih je 20 godina porasla za više od 700%, a očekujem da će se taj trend nastaviti i u budućnosti.

No, uvođenje carina, čini se, ima zasad pozitivan utjecaj na jednu skupinu ulagača… Cijena zlata je od Trumpove pobjede na izborima u novom trendu visokog rasta, a u veljači ove godine opet je probila svoj povijesni vrhunac te trenutačno iznosi 2860 dolara po unci – čak 7% više nego prije samo 30 dana i nevjerojatnih 48% više nego prije 12 mjeseci.

Zlato, kao imovinska klasa među investitorima nosi reputaciju sigurnog utočišta za kapital u nesigurnim vremenima, zbog čega potražnja za žutim plemenitim metalom raste u zadnje vrijeme, tvrdi Saša Ivanović, direktor Centra Zlata:

“Strah od globalne recesije koja bi mogla započeti kao posljedica trgovinskih ratova zadnjih se mjeseci itekako osjeti na investicijskim tržištima. Činjenica je da se nalazimo u neizvjesnim vremenima te nitko ne zna kako će se situacija rasplesti. U takvim okolnostima, ne čudi da se mali, ali i veliki ulagači, okreću zlatu koje se kroz povijest nebrojeno puta dokazalo kao odličan način očuvanja kapitala u turbulentnim vremenima.”

Da i institucionalni investitori preferiraju držati zlato u vlastitoj blizini, pokazuje i činjenica da je J.P. Morgan, jedna od najvećih banaka na svijetu, odlučila povući svoje zlato iz Europe i pohraniti ga u New Yorku, zbog straha od uvođenja carina na inozemnu imovinu. Ova četiri milijarde dolara vrijedna transakcija predstavlja najveći prijenos zlata u zadnjih nekoliko desetljeća.

Kibersigurnost

VPN ide u prošlost? Prvi tech brunch oduševio i najavio novi inkubator inovacija

ULAGANJE U ODRŽIVOST POSLOVANJA

Kako potaknuti daljnji rast i razvoj poslovanja? Provjerite nove načine i mogućnosti

Manje od 3000 dolara
Mnogi analitičari očekuju nastavak rasta cijene zlata i u budućnosti. Jedna analiza stručnjaka iz LBMA, vodećeg strukovnog udruženja sudionika na tržištu zlata, predviđa da će unca zlata koštati 7000 dolara do kraja ovog desetljeća. Danas košta manje od 3000 dolara.

“Cijena zlata u eurima zadnjih je 20 godina porasla za više od 700%, a očekujem da će se taj trend nastaviti i u budućnosti. Iako će carine tome doprinijeti, one nisu glavni uzrok.

Ratovi, recesije i carinski sukobi podižu cijenu zlata, ali glavni faktor koji na nju utječe je inflacija, odnosno pad vrijednosti valuta poput dolara i eura. Investitori i štediše u periodima inflacije okreću se sigurnim ulaganjima kako bi zaštitili vrijednost svoje imovine, a zlato je idealan instrument za to”, tvrdi Ivanović.