Neopredijeljenost je osnova EU politike. Iako često pomaže u prikrivanju laži, isto je tako i znak političke dalekovidnosti. Odredbe o vladavini prava s posljednjeg sastanka mogu biti primjer za ovo drugo.

Dogovor oko proračuna europskih vođa u utorak ujutro s pravom se naziva povijesnim.

On popločava cestu veće solidarnosti među Europljanima pogođenim velikim ekonomskim padom radi korona – krize. Ali širenje financijske solidarnosti među zemljama članicama EU isto je tako i prilika za pokretanje rješavanja druge osnovne krize EU: propasti demokracije i vladavine prava, ponajprije u Mađarskoj i Poljskoj.

Nova produžena bitka

EU fondovi uvijek su služili svrsi zajedničkog rasta Europe, ekonomskog i političkog. Međutim, financijska potpora vladama koje narušavaju osnovne principe EU nije ništa drugo nego usmjerena sama protiv sebe. Iz tog je razloga raspodjela EU fondova uvjetovana poštivanjem vladavine prava nužnost – i ključni alat za zaštitu osnova cijele unije.

Prijedlog Komisije koji datira još iz 2018. predvidio je da se fondovi mogu ukinuti zemljama koje narušavaju vladavinu prava nakon što to predloži Komisija, osim ako većina (15 zemalja i 65% EU populacije) ne blokira takvu odluku.

Prema ovoj pozadini, odluke koje su donesene na gotovo najdužem ikad sastanku EU mogu se činiti razočaravajućima. Nije dogovoren nikakav određen mehanizam za uvjetovanje vladavine prava. Problem je proslijeđen Vijeću EU na daljnju doradu na temelju prijedloga koji će donijeti Komisija. A EU vođe će se ‘brzo vratiti na ovaj problem’, što može biti samo obećanje nove, produžene političke bitke.

Zapravo su mađarski premijer Orbán i njegov poljski kolega Morawiecki već proglasili pobjedu objavom da neće biti izravne veze između proračuna i vladavine prava.

Njihova je radost odjeknula među frustriranim zagovarateljima čvrstog mehanizma vladavine prava koji vide da je EU – ponovno – samo gurnula problem pod tepih, umjesto da je napokon poduzela hrabre korake. Međutim, autokrati i zloguki proroci možda su prerano donijeli takav zaključak.

Odluka da se dogovor o proračunu ne opterećuje pojedinostima o mehanizmu vladavine prava, koji može dovesti do velikih podjela, nakon svega bi mogla biti vrlo mudra. Kako se za prihvaćanje paketa vrijednog 1,8 milijardi morala postići jednoglasna odluka, poljski i mađarski veto mogli su dovesti u opasnost cijeli napor usmjeren prema tom cilju.

Umjesto toga, sporazum uključuje opće, ali obvezujuće odredbe – s kojima su se suglasili svi potpisnici, uključujući i Orbána i Morawieckog – da se uvede uvjetovanost poštivanja vladavine prava. Trebao bi zaštititi financijske interese EU (sprječavanje prijevara s EU fondovima), kao i princip vladavine prava – oba su ova uvjeta eksplicitno navedena u zaključcima sastanka.

Dok ostatak odredbi o vladavini prava može biti nedorečen, ova osnovna to nije. Ovaj sastanak stoga predstavlja solidnu pravnu i političku osnovu za implementaciju mehanizama vladavine prava u punom smislu. Igra nije ni približno gotova.

Ipak, ako se ova prilika prihvati, ovisi o odlučnosti glavnih igrača – najvažniji od kojih su njemačko predsjedanje EU, Europski Parlament i Komisija. Svi oni moraju izvršavati svoje zadaće.

Ključna je uloga Njemačke. O Berlinu ovisi stavljanje ovog problema na dnevni red Vijeća Europe i osiguravanje donošenja odluke najesen, prije nego što počne provedba novog višegodišnjeg financijskog okvira za razdoblje 2021. – 2027. Angela Merkel treba blisko surađivati s drugim vođama koji imaju slično mišljenje kako bi oni podržali zaključke sastanka i kako bi se osigurao otpor tvrdnjama da je potrebna jednoglasna odluka za prihvaćanje mehanizma za vladavinu prava.

Sporazum navodi da će „Komisija predložiti mjere u slučaju narušavanja koje će Vijeće prihvatiti s kvalificiranom većinom glasova’. Merkel je s pravom to ponovila na konferenciji za tisak odmah nakon sastanka, a o ovom se stavu ne bi trebalo raspravljati. Posredovanje u donošenju sporazuma će biti teško u svakom slučaju, ali njemačko predsjedanje ne može dozvoliti da autokrati blokiraju prihvaćanje odluka sa sastanka.

Kad treba odbiti financiranje

Za ultimativno prihvaćanje EU proračuna potreban je pristanak Europskog parlamenta. Već su izražene kritike na neke važne odredbe novog sporazuma, uključujući i problem vladavine zakona. Parlament ne bi trebao odobriti paket prije nego što mehanizam za osiguranje vladavine prava ne bude donesen u Vijeću Europe.

Na kraju, Komisija treba doraditi svoj prijedlog. Najvažnije je da proglasi Sud pravde EU najtransparentnijim i najlegitimnijim instrumentom zaštite vladavine prava u EU sustavu. Vladama treba odbiti financiranje EU u slučaju da se ne pridržavaju odluka Suda pravde u odnosu na Članak 19 EU ugovora koji obvezuje zemlje članice da osiguraju neovisnost sudstva.

Višeznačnost zaključka sastanka o vladavini prava ne treba značiti poraz ideje o učinkovitosti istog. Odluka nudi priliku da se takav mehanizam uspostavi. Iako je paket za oporavak povijesni sporazum, propuštanje ove prilike bila bi pogreška povijesnih razmjera.