Više puta otpisana srpska tekstilna industrija ponovno se diže iz pepela, srpski tekstilci sve više oblače i Europu, tvrdi Politika. Za srpske tekstilce zainteresirao se i Amancio Ortega, vlasnik trgovačkog lanca tekstila Inditex, s poznatim brendovima Zara, Zara Home, Massimo Duti, Stradivarius i Bershka.

U Privrednoj komori Srbije očekuju dolazak Orteginih menadžera koji žele posjetiti zemlju u potrazi za partnerima koji bi proizvodili za njihove robne kuće diljem svijeta. "Inditex je još jedan u nizu velikih kupaca i trgovaca odjećom i obućom zainteresiranih za partnere u Srbiji. Traže da se šije po njihovim nacrtima, ali bi kupovali i gotove proizvode", kaže Milorad Vasiljević, tajnik Udruženja za industriju tekstila, odjeće, kože i obuće Privredne komore Srbije (PKS).

 U pratnji turskog predsednika Erdogana ove jeseni će u Srbiju s namjerom da investiraju doći i nekoliko velikih turskih tekstilnih poduzetnika, a u PKS-u očekuju i kupce i distributere odjeće i obuće iz Njemačke.  Njihov dolazak priprema Njemačka organizacija za međunarodnu suradnju (GIZ). Vasiljević tvrdi da će njihova potraga za partnerima i organizacija poslova trajati sljedeće dvije do tri godine.  Najavljuje više posla i za obućare, kojima također ide sve bolje, a za otvaranje pogona su zainteresirane dvije tvrtke iz Španjolske i jedna iz Portugala.

Velika proizvodnja čarapa
Oporavak srpske modne industrije počeo je 2005. godine, kada je počela primjena Sporazuma o tekstilu, prvog takve vrste potpisanim s tadašnjom SRJ, kojim je Europska unija omogućila Srbiji da izvozi bez carina. Ipak, snažniji prodor na europsko tržište dogodio se poslednjih nekoliko godina, tako da je godišnji rast izvoza tog sektora od 2012. oko 10 posto. Prema podacima iz Bruxellesa, Srbija je 2000. godine bila na 192. mjestu na popisu zemalja iz kojih članice Europske unije uvoze tekstil, dok je sada na 18. mjestu, s dobrim izgledima da već sljedeće godine napreduje prema vrhu. U nekim područjima već je među vodećim proizvođačima, Srbija je 2015. bila treća zemlja u svijetu po proizvodnji čarapa, iza Kine i Amerike.

Nakon pada te godine zbog sankcija zapadnih zemalja, izvoz čarapa u Rusiju se stabilizirao. Također, trikotaža iz Ade prodaje se u najekskluzivnijim trgovina od Londona, preko Pariza do New Yorka. Vrijednost proizvodnje dječje konfekcije danas u Srbiji premašuje onu s kraja osamdesetih godina 20. stoljeća. Prošle godine u zemlje EU srpska modna industrija izvezla je 73,8 posto ukupno izvezene robe vrijedne 748,5 milijuna eura.  

U vrijednosti ukupnog izvoza Srbije u Uniju industrija tekstila, odjeće, kože i obuće sudjeluje sa 8,4 posto. U zemlje članice Cefte izvezena je roba vrijedna 143,2 milijuna eura, a u Rusiju i ostale države bivšeg Sovjetskog Saveza 103 milijuna eura. Za razliku od Makedonije u kojoj se uglavnom šije za strance, tzv. lohn poslovi Srbiji čine oko 40 posto proizvodnje. Krajem osamdesetih godina 20. stoljeća taj sektor je zapošljavao više od 250.000 radnika, a vrijednost godišnjeg izvoza bila je veća od pet milijardi dolara, dok se ove godine očekuje izvoz vrijedan oko 1,2 milijarde eura. Proizvodnjom u tom sektoru u Srbiji bavi se oko 1950 kompanija i 5400 obrta koji se bave proizvodnjom tekstilnih proizvoda, a u 2017. očekuju da će izvesti za 15 posto više nego lani.

Ostali bez tvornica
"Trgovinski saldo modne industrije bio bi još povoljniji da Srbija nije ostala bez tvornica koje su proizvodile tkanine i pozamanteriju", objašnjava Vasiljević. Jedna kineska kompanije bi investirala u proizvodnju i bojenje tkanina.  Žele kupiti pogone Pamučnog kombinata Vranje, koji je sada u sastavu Yumca, ili graditi svoju tvornicu. Za investiranje je zainteresirana i jedna turska kompanija. Računaju na kupce u zemlji, ali i na bescarinski izvoz u EU, zemlje Cefte, Rusiju, Bjelorusiju, Kazahstan i Tursku. 

Školovanje

Posao za još 300.000 ljudi
Ne ide srpskim tekstilcima sve kako treba jer ih guši nelojalna proizvodnja i trgovina te nedostatak radne snage. Prema mišljenju stručnjaka, u tekstilnoj industriji bit će posla za još oko 30.000 ljudi. Zato od ove školske godine počinje tzv. dualno obrazovanje za tekstilne struke. Školovanje modnih krojača trajat će tri godine, a praksa u proizvodnim pogonima počinje u drugoj godini školovanja. U devet srpskih općina u prvom upisnom roku prijavio se 191 učenik. Oni će se školovati u Beogradu, Novom Pazaru, Sjenici, Prijepolju, Leskovcu, Odžacima, Smederevu, Nišu i Čačku.