Nacionalni forum “Ideje i projekti za Europsku Hrvatsku” okupio je 11 predavača, redom sveučilišnih profesora pod okriljem Nikice Gabrića inicijatora i predsjednika organizacije, a cilj društva je izvršiti pritisak na centre odlučivanja te pokrenuti inicijative za oporavak gospodarstva i nacije.

>>> 'Hrvatska je danas skup različitih interesnih lobističkih skupina'

Poruka koja se mogla sažeti iz jedanaest izlaganja i rasprava koje su pred bogatim auditorijem u Državnom arhivu u Zagrebu slušale do kasnih poslijepodnevnih sati u subotu jednostavna je: Treba prestati kriviti mamu državu za probleme, ne uživati mazohistički u činjenici da nam ne ide, preuzeti kontrolu i odgovornost za svoju sudbinu i projekte i raditi.

Zemlja puna potencijala

A Hrvatska potencijale na kojima možemo ostvariti svjetliju budućnost ima, tvrde sudionici. To su zdravstveni turizam i usluge starijim građanima, izvoz vode Arapskom dijelu svijeta i gospodarska aktivnost u Africi. Na potonje je upozorio Dragan Primorac. Ujedinjeni narodi predviđaju da će se u područje subsaharske Afrike, gdje su i Bocvana i Zambija, zapadni partneri uključujući SAD uložiti 105 milijardi dolara do 2014. godine. –Nemamo ni konzula niti diplomata koji sustavno obilazi taj dio svijeta i lobira poslove za hrvatsko gospodarstvo, a to je danas jedno od najatraktivnijih svjetskih tržišta – kritizirao je Primorac. Preko 80 posto voća i povrća u Zambiji se baca jer nemaju izgrađene tvornice za preradu hrane, a Podravka ili neka druga hrvatska prehrambena tvrtka bi uz relativno malo ulaganja mogla u četiri godine napraviti iskorak za koji bi joj u Hrvatskoj trebalo 20 godina rada. Naime, investitori u taj dio Afrike pet su godina oslobođeni plaćanja poreza, od dana stvaranja profita a radna snaga je jeftina.

Ne radi se ništa ni da bi se realizirao projekt izvoza sanitarne i pitke vode u Arapske zemlje. Stručnjak za to područje, Dario Lovrić, tvrdi da se izvozom vode Arapima u deset godina može zaradom otplatiti vanjski dug i puniti proračun. Potencijal je zarada od 6 milijardi dolara godišnje na izvozu 2000 milijuna kubičnih metara vode koji trenutno odlaze u more kao višak. Pronađeni su modeli isplativog prijevoza kombinacijom izvoza vode i uvoza nafte.

Jedino prirodu nismo uništili

Zdravstveni turizam ima šansu zbog starenja stanovništva. U okružju Hrvatske na samo pet sati vožnje automobilom živi 74 milijuna ljudi koji su bogatiji i do tri puta od naših stanovnika. Dovoljno je razbiti predrasudu prema Hrvatskoj a to se može fokusiranjem na nekoliko usluga u zdravstvu i ulaganjem u moderne bolnice i lječilišta, objasnio je Stipe Orešković.

– Liste čekanja u zdravstvu postoje zbog mita – kazao je Gabrić razbijajući mit o reformi zdravstva i svim ostalim reformama u državnoj strukturi. I nautički turizam bio bi potencijal da nije ‘ludizama’, uvjeren je Srećko Favro koji 15 godina ne nailazi na razumijevanje svog projekta razvoja nautičarstva.

– Netaknuta priroda jedini je brand koji nismo uspjeli uništiti, a generacija ‘stoljeća sedmog’ zadnja je koja je profitirala na lokacijskoj renti – kaže ovaj doktor znanosti. Problem je u katastarsko-prostornoj mafiji koja dočeka investitora, poslije ga iskamatari ekološki pokret, a iza ugla ga dočekaju konzervatori, slikovit je Favro koji je ACI nazvao ‘jadnom’ tvrtkom. Izlaganje predsjednika Ive Josipovića koji je pozdravio skup na početku moglo je i zaokružiti raspravu.

– Forum je tek započeo s radom i vidim zanimljivih ideja i ljudi. Došlo je vrijeme da se zapitamo o svemu što smo zapustili i promislimo o budućnosti- kazao je Josipović. Upravo to je ideja Foruma koji će se okupljati i dalje, a namjera mu je postati lobi koji će pritiskati Vladu na kvalitetne odluke.

>>'Pet posto ljudi daje ideje, 45 ih % komentira, a 50% ogovara druge'

Ferdelji: Besplatni internet za Zagreb koštao bi 100.000 eura

Besplatni internet za skoro milijun građana glavnog grada Hrvatske Vladimir Ferdelji, kandidat za gradonačelnika Zagreba misli da može osigurati. – Izračunao sam da bi besplatni internet u Zagrebu koštao 100 tisuća eura, što uopće nije neizvedivo jer novac postoji u gradskom proračunu – tvrdi. Postoji i u državnom i to u dijelu subvencija. Željko Kardum dodaje da svake godine dajemo oko 880 tisuća kuna za potporu organizaciji natjecanja u oranju, a puno bi pametnije bilo taj novac usmjeriti u besplatni internet.