Južnokorejsko gospodarstvo trenutno uživa u rekordno niskoj nezaposlenosti, ali ponajprije zbog zapošljavanja radnika starijih od 60 godina.

Kako piše Reuters, sa 69 godina Kim Jung-mi radi tri posla – dnevno tri sata provede kao dadilja uz satnicu od 9 dolara, a zatim radi kao peračica povrća u trgovini koja prodaje kimchi, korejsko nacionalno jelo. Povremeno zarađuje i kao šetačica susjedovog psa.

Strukturni problemi
Trend honorarnih poslova među starijim Korejcima zaslužan je što je tamošnje gospodarstvo u veljači zabilježilo rekordno nisku stopu nezaposlenosti od 2,7 posto. U siječnju je stopa iznosila 3,6 posto.

U veljači je bilo 1,03 milijuna zaposlenih više nego godinu ranije, nešto manje nego mjesec dana ranije kada je zabilježeno povećanje zaposlenosti za 1,1 milijun ljudi. Inače, ovakav rast zaposlenosti u Južnoj Koreji nije zabilježen od ožujka 2000. godine. Zanimljivo je da su pola novootvorenih radnih mjesta popunili stariji od 60 godina.

Još u siječnju prošle godine stopa nezaposlenosti iznosila je 5,2 posto, najviše u zadnjih 20 godina, s obzirom da je širenje koronavirusa snažno udarilo južnokorejsko tržište rada. Iako je pomak prema povremenim, honorarnim i time nisko plaćenim poslovima globalni fenomen, u Južnoj Koreji taj je trend posebno izražen.

Prema pokazateljima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvitak (OECD), Južna Koreja je vodeća po udjelu starijih od 60 u honorarnim poslovima. Naime, čak 69 posto starijih Korejaca zarađuje na taj način, za razliku od 38 posto u Japanu ili svega 13,2 posto u ostalim usporedivim državama.

Međutim, prema mišljenju ekonomskih analitičara, toliki udjel radnika starije dobi ukazuje na krhkost južnokorejskog gospodarstva. Primjerice, u slučaju ranije spomenute Kim, nijedan od njezina tri posla ne donosi socijalne doprinose ili mogućnost povećanja plaće.

Takvi poslovi i slabo potiču ukupnu osobnu potrošnju, s obzirom da je standard dobrog dijela korejskih umirovljenika tek malo iznad granice siromaštva.

To naglašava i stalni demografski problem u četvrtom azijskom gospodarstvu po veličini, zbog čega će udjel starijih od 60 do 2050. postati najviši među svim državama svijeta, prema projekcijama Ujedinjenih naroda.

Nema dobne granice
Relativni udjel siromašnih među starijima od 65 u Koreji je najviši među članicama OECD-a. Čak 45 posto Korejaca u toj dobnoj skupini živi s manje od 50 posto mjesečnog medijalnog raspoloživog dohotka. Yoon Jee-ho, ekonomist korejske podružnice američke banke Citi, kaže kako visoka stopa siromaštva pokazuje strukturalne slabosti tamošnjeg gospodarstva.

Yoon smatra kako razlog višem siromaštvu Korejaca starijih od 60 dijelom leži u problemima postojećeg mirovinskog sustava kao i u nedovoljnoj privatnoj štednji. Pri tome demografski problem nije specifičnost samo Koreje.

I u Japanu su stariji radnici postali važan dio bazena radne snage, pa je 13 posto zaposlenih starije od 65 godina. Još 2012. taj je udjel iznosio 9 posto. Više od tri četvrtine zaposlenih Korejaca iz te dobne skupine pronašlo je poslove na pola radnog vremena ili honorarne angažmane, u djelatnostima poput čišćenja, taksi prijevoza ili trgovine.

James Cho, izvršni direktor mobilne platforme “Pleasehelp” koja spaja ponudu i potražnju na tržištu rada, ističe kako je mnoštvo ljudi na pragu umirovljenja aktivno u potrazi za poslom poput kandidata u 20-im ili 30-im godinama. “Nema dobne granice; dokle god mogu koristiti pametni telefon, stariji mogu i zarađivati”, zaključuje Cho.