Štete koje je ruska agresija pričinila Ukrajini popele su se po ukrajinskim procjenama na 750 milijardi dolara, a tu iz zemlju iz pepela će morati podići neki novi “Marshalov plan” o kojem je bilo riječi jučer na skupu u Njemačkoj. Međunarodni stručnjaci okupili su se u utorak u Berlinu kako bi razgovarali o poratnoj obnovi Ukrajine na konferenciji u organizaciji Europske komisije i Njemačka, koja trenutno predsjeda Skupinom G7. Predviđeno je da među sudionicima bude i ukrajinski premijer Denis Šmihal, nakon što je u ponedjeljak u Berlinu zajedno s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom otvorio njemačko-ukrajinski poslovni forum o ponovnoj izgradnji ratom razorene države.

Generacijska misija

Poratna obnova Ukrajine bit će “generacijska misija” koja zahtijeva strategiju na razini “Marshallova plana”, napisali su Scholz i predsjednica EK Ursula von der Leyen. Konferencija u utorak trebala bi biti svjetionik nade za Ukrajinu, rekao je Scholz tijekom vikenda. “Poanta je da sada šaljemo signal nade, usred užasa rata, da stvari ponovno budu bolje”, rekao je. Međunarodnu stručnu konferenciju o oporavku, obnovi i modernizaciji Ukrajine otvorili su Scholz i von der Leyen. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij obratio se sudionicima uvodnim govorom.

Vlada u Kijevu ističe kako je ratna šteta već prešla 750 milijardi dolara. U kolovozu su Svjetska banka, Europska komisija i ukrajinska vlada procijenili su da je do 1. lipnja šteta od razaranja dosegla 252 milijarde dolara. Troškovi obnove i oporavka tada su procijenjeni na 348,5 milijardi dolara. Međutim, to je bilo prije nedavnog vala ruskih raketnih napada na energetsku infrastrukturu i elektrane.

U Washington Postu ovoga se tjedna pojavio komentar koji procjenjuje da će za obnovu Ukrajine trebati bilijun dolara. Ukrajinski premijer smatra da bi barem polovica tog iznosa mogla doći od zamrznute ruske imovine u zapadnim državama koja se procjenjuje između 300 i 500 milijardi dolara. Koju god procjenu ratnih šteta uzeli, ona je svakim danom sve netočnija s obzirom da se borbe odvijaju nesmiljenom žestinom.

Sve veće potrebe

Kako navodi Deutsche Welle pozivajući se na podatke Instituta za svjetsku ekonomiju iz Kiela, zapadni saveznici predvođeni SAD-om, EU-om, Velikom Britanijom i Kanadom između veljače i početka listopada donirali su ili najavili slanje vojne, humanitarne i financijske pomoći u iznosu 93 milijarde eura. Gotovo trećina vrijednosti zapadne pomoći Ukrajini odlazi na krpanje proračunskih potreba koje se procjenjuju na četiri milijarde dolara godišnje. Samo u ovoj godini vrijednost ukrajinskog gospodarstva smanjit će se između 30 i 35 posto, pa Ukrajina sve teže samostalno podnosi trošak rata, isplatu postojećih dugova te obnavljanje infrastrukture.

S druge strane, ni zemlje donatorice nisu u ugodnoj poziciji. Naime, teško je obećati značajne iznose za obnovu u vrijeme kad zapadna gospodarstva usporavaju pod teretom rastuće inflacije. K tome, i zapadna gospodarstva prilično su zadužena nakon pandemije koronavirusa. Istovremeno, donatorice će pokušati dobiti čvrsta jamstva od Kijeva da će novac biti iskorišten isključivo za obnovu. Podsjetimo, Ukrajina je na lošem glasu što se tiče korupcije, a Transparency International smatra Ukrajinu trećom najkorumpiranijom zemljom na svijetu, nakon Rusije i Azerbajdžana.

Zabrinutost zbog korupcije dijelom može objasniti daleko manji iznos pomoći koji su europske države do sada uputile Ukrajini. “SAD je do sada donirao dvostruko više nego sve europske države i institucije zajedno”, ističe Christoph Trebesch. Europske države pokušat će izbjeći greške koje su počinile tijekom poslijeratne obnove Afganistana, Iraka i BiH, kada je novac često završio u privatnim džepovima. Stoga će vjerojatno inzistirati da Ukrajina prije isplate novca pokaže konkretne rezultate u poboljšavanju vladavine prava i unapređenja pravosuđa.