Zakonite migracije u neke od najbogatijih zemalja svijeta dosegle su najvišu razinu u povijesti 2023. godine, no taj trend izazvao je negativne reakcije glasača. Otprilike 6,5 milijuna ljudi preselilo se u 38 zemalja članica OECD-a migracijskim rutama prošle godine. To je povećanje od gotovo 10 posto u odnosu na prijašnji rekord od šest milijuna ljudi koji su se preselili 2022. godine, pokazalo je izvješće organizacije sa sjedištem u Parizu, prenosi Financial Times.

Najveći porast zabilježen je u Ujedinjenom Kraljevstvu, koje je po prvi put postalo najveći primatelj migranata nakon SAD-a, s neto imigracijom od 750 tisuća potaknutom zapošljavanjem u sektoru skrbi. “Ovo nije samo nadoknada pandemije. Svakako u 2023. ovo je još jedna priča kojoj svjedočimo”, rekao je Jean-Christophe Dumont, voditelj OECD-ovog odjela za međunarodne migracije. Istaknuo da je trend odražava snažnu potražnju za stranim radnicima i studiranjem u inozemstvu. Oko trećine zemalja OECD-a bilježi rekordne razine imigracije prošle godine, uključujući Kanadu, Francusku i Japan. SAD je primio 1,2 milijuna stalnih legalnih useljenika. Ekonomisti vjeruju da je porast prekograničnog kretanja pomogao bogatim gospodarstvima da se oporave od inflatorne krize koja je zavladala nakon pandemije i ruske invazije na Ukrajinu. S druge strane, mnogi glasači usredotočuju se na porast migracija i na tražitelje azila koji dolaze neregularnim rutama – iako je to mali udio u ukupnim brojkama. Sve aktualne vlade OECD-a koje su se ove godine suočile s reizborom izgubile su dio glasača, a mnoge su izgubile i izbore, poput Bidenove administracije.