Izreke da je put u pakao popločan dobrim namjerama sjetili su se ovih dana njemački poduzetnici nakon vladina prijedloga zakona koji bi trebao onemogućiti da tamošnje kompanije kupuju robu od beskrupuloznih dobavljača.

Naime, vlada je predstavila prijedlog koji bi zabranjivao da dobavljači njemačkih tvrtki budu kompanije koje krše radnička prava, koriste dječji rad ili uništavaju okoliš.

Međutim, zakonski prijedlog je izazvao žustru javnu polemiku oko pitanja tko bi trebao biti odgovoran za poštivanje ljudskih prava i pravila poštene konkurencije u globaliziranom svijetu.

Dobre prakse pretočene u zakon

Već godinama njemački aktivisti upozoravaju kako je poštene poslovne prakse potrebno pretočiti u zakon o dobavnim lancima. Takav bi zakon od kompanija zahtijevao provjeru razine poštivanja ljudskih prava i zaštite okoliša kod njihovih dobavljača. I to ne samo u Njemačkoj, već u bilo kojoj zemlji svijeta.

Provjera bi bila potrebna za cijeli dobavni lanac, od vađenja sirovine do proizvođača finalnog proizvoda. „Iskorištavanje ljudi, prirode i dječji rad ne smiju postati temelj globalne ekonomije i našeg prosperiteta“, izjavio je Gerd Müller, ministar za ekonomsku suradnju i razvoj, a prenosi Financial Times.

„To bi bio bumerang koji bi se vratio i udario nas. Naš socioekonomski model može biti primjer za globalno gospodarstvo“, dodao je njemački ministar. On je novinarima kazao kako se širom svijeta i dalje za rad iskorištava preko 70 milijuna djece. Uz Müllera, prijedlog zakona planira u Bundestag uputiti i Hubertus Heil, ministar rada i socijalne skrbi.

U parlamentarnu proceduru prijedlog bi bio upućen u rujnu, kada Bundestag opet počinje sa zasjedanjem. Ministarski dvojac ističe kako su rezultati prošlotjedne ankete previše razočaravajući da bi ih se ignoriralo.

Naime, od 2250 anketiranih kompanija svega 10 posto provodi provjeru svojih dobavljača. Predstavnici korporativne Njemačke na to uzvraćaju kako ta anketa, kao i ona iz 2018. godine, ima metodološke nedostatke.

Što se tiče prijedloga zakona, njemački poduzetnici smatraju da se previše odgovornosti prebacuje na mala poduzeća koja ne mogu detaljno provjeriti cjelokupni dobavni lanac. Poslodavci upozoravaju da bi to moglo unazaditi njemačku konkurentnost te apeliraju na vladu da iskoristi predsjedanje Europskom unijom kako bi to pitanje postavila na razinu europske regulacije.

„Jedan zakon samostalno ne može riješiti te probleme“, naglašava Stefan Genth, generalni tajnik njemačke federacije trgovaca. „Imalo bi više smisla regulirati ga na europskoj razini, a ne nacionalnoj, njemačkoj razini“, smatra Genth.

Jedan zakon nije rješenje

Iako je Njemačka četvrto svjetsko gospodarstvo, Genth smatra da ipak nije dovoljno snažno da bi takvu promjenu postigla sama. Istaknuo je kako je razgovarao s vlasnicima tvornica u Bangladešu koji su upozorili da neće moći isporučivati robu ako će morati zadovoljiti više standarde.

S obzirom da iz Bangladeša u europske trgovine dolazi ponajviše tekstil, ministar Heil izračunao je da bi troškovi provjere dobavljača povećali cijenu, primjerice traperica, sa 5 na 7 eura. Inače, 60 velikih kompanija, poput proizvođača slatkiša Ritter i Tschibo te lanca supermarketa Rewe podupire ovaj zakon.

Ipak, predsjednik Njemačko-afričke poslovne organizacije Stefan Liebing izjavio je poslovnom listu Handelsblatt kako bi se „mnoštvo drugih kompanija moglo povući s izazovnih tržišta i prepustiti mjesto investitorima koji ne brinu oko ljudskih prava“.

Takvom razvoju situacije nadaju se i aktivističke udruge. Johanna Kusch, koordinatorica Incijative za zakon o dobavnim lancima vjeruje da će njemačke kompanije zbog toga napustiti države s jeftinom radnom snagom.