Nakon izlaska iz Europske unije, pa udara COVID krize, britanskom gospodarstvu sprema se nova glavobolja – zadržavanje Škotske u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva kojem donosi gotovo svaku desetu funtu BDP-a. N

a izborima prošloga četvrtka dvije stranke koje se zalažu za škotsku neovisnost – Škotska nacionalna stranka (SNP) i Zeleni – osvojili su 72 od ukupno 129 mjesta što im daje većinu u parlamentu i mogućnost usmjeravanja političke agende.

Premijerka Nicola Sturgeon izjavila je kako joj rezultati izbora daju mandat za pripremu drugog referenduma o neovisnosti, po završetku koronakrize.

Kada, a ne ako

“Premijerka je ponovila svoju namjeru da osigura stanovnicima Škotske mogućnost izbora vlastite budućnosti kada kriza završi. Jasno je dala do znanja da pitanje referenduma nije pitanje ‘ako’ već ‘kada”, stoji u priopćenju njezina kabineta nakon telefonskog razgovora s britanskim premijerom Borisom Johnsonom, prenosi Reuters.

S druge strane, priopćenje Johnsonova kabineta na istu temu uopće ne spominje pitanje referenduma, već naglašava “važnost fokusiranja na oporavak od COVID krize”. Podsjetimo, Johnson i njegova Konzervativna stranka (za sada) oštro se protive novom referendumu i tvrde da je to pitanje riješeno 2014. kada je 55 posto Škota odbacilo neovisnost.

Nicola Sturgeon pak uzvraća da se od 2014. mnogo toga promijenilo, ciljajući prije svega na brexit koji je i Škotsku izveo iz Europske unije iako je većina tamošnjih birača glasovala za ostanak. Stoga se špekulira da će britanska vlada sudskim putem spriječiti organizaciju referenduma ako ga škotska vlada raspiše.

Naime, Škotski zakon iz 1998. propisuje da ovlast odlučivanja o svim pitanjima vezanima za uniju Škotske i Engleske ima isključivo britanski parlament.

Stoga samo ta institucija može dati odobrenje škotskoj vladi za organizaciju referenduma o neovisnosti. Međutim, ministar u Johnsonovoj vladi Michael Gove – inače Škot – u gostovanju za Sky News odbacio je mogućnost da bi Downing Street mogao opstruirati škotske težnje.

Sturgeon, koja se nedugo nakon Govea pojavila u programu BBC-a, rekla je da bi, bez obzira na to koje točno značenje ima Goveov odgovor, bilo “apsurdno i potpuno nečuveno” da britanska vlada poduzme pravne korake kako bi zaustavila referendum.

“Kad bi ovo završilo na sudu, što nije nešto što ikada želim vidjeti, to bi značilo da je konzervativna vlada odbila poštovati ​​demokratske želje škotskog naroda”, rekla je Sturgeon. Upravo to pitanje, hoće li biti referenduma, opterećivat će investitore u narednom razdoblju, ocjenjuju ekonomski analitičari. Kallum Pickering, stariji ekonomist banke Berenberg, smatra kako je rizik izlaska Škotske iz 300-godišnje unije s Engleskom i dalje nizak, no parlamentarna većina stranaka koje podržavaju neovisnost rezultirat će pritiskom na britanski parlament da odobri drugi referendum.

“Takav ishod može donijeti turbulencije na tržištima i obnoviti nesigurnosti u brexit stilu o ekonomskoj i političkoj budućnosti Ujedinjenog Kraljevstva”, tumači Pickering za CNN. Ako je suditi po reakciji na Londonskoj burzi u ponedjeljak, rezultati izbora trenutno investitore previše ne brinu.

Pad vrijednosti imovine

Dok su njemački i francuski burzovni indeksi poslije 11 sati bilježili blagi minus od 0,2 posto, britanski FTSE 100 bio je u plusu od 0,1 posto. Škotsko gospodarstvo sudjeluje s 8 posto u britanskom BDP-u. Analitičari švicarske banke UBS ocjenjuju kako referenduma neće biti još barem nekoliko godina.

“Međutim, ako se pojave špekulacije o njegovom mogućem održavanju, to bi moglo dovesti do pada vrijednosti britanske financijske imovine”, smatraju u UBS-u. Dodaju kako je u ovom trenutku još prerano procjenjivati učinke neovisnosti, no u ekonomskom pogledu nijedna strana neće profitirati od odvajanja.

Politička kriza oko škotske neovisnosti najvjerojatnije će eskalirati iduće godine kada koronakriza splasne, a parlament u Edinburghu usvoji zakon o referendumu, što je mogućnost za koju je Sturgeon rekla kako je “ne bi odbacila”.

“Borba će biti odgođena, ali ne zadugo”, kaže za Bloomberg Mujtaba Rahman, direktor za Europu u konzultantskoj tvrtki Eurasia. Ta tvrtka za procjenu političkog rizika smatra da su šanse za održavanje referenduma prije britanskih parlamentarnih izbora 2024. trenutno na 30 posto.