Za borbu protiv klimatskih promjena potrebno tri bilijuna dolara godišnje

Autor: Tanja Ivančić , 28. srpanj 2024. u 22:00
Nakon sastanka u Rio de Janeiru s ministrima financija G20, Janet Yellen američka ministrica održala je angažiranii govor u Belému, u Brazilu/Reuters

Prijelaz na globalnu ekonomiju s niskim udjelom ugljika “najveća je prilika 21. stoljeća.”

Za globalni prijelaz na ekonomiju s niskim udjelom ugljika potrebno je tri bilijuna dolara novog kapitala svake godine do 2050.”, izjavila je to Janet Yellen, američka ministrica financija, u svom govoru u Belému, gradu na ulazu u brazilsku Amazonu, nakon sastanka s liderima financija G20 ranije tijekom tjedna.

‘Biti tako blizu veličanstvene Amazone podsjeća da je prijelaz na globalnu ekonomiju s nižim udjelom ugljika ujedno i najveća ekonomska prilika 21. stoljeća.

Taj prijelaz će zahtijevati najmanje tri bilijuna dolara godišnje. A kapital može biti iskorišten za podršku održivim i uključivim putevima rasta, uključujući i zemlje koje su povijesno primale manje investicija’ naglasila je Yellen.

Začarni krug
“Klimatske promjene predstavljaju svakodnevnu i egzistencijalnu prijetnju pojedincima, zajednicama i državama. Donosi rizike u svim sektorima gospodarstava, od poljoprivrede do infrastrukture. A surova stvarnost je da ljudi i zemlje s manje resursa za pripremu i odgovor često moraju snositi još veće troškove.

U Amazoniji i drugdje vidimo još jedan zabrinjavajući trend: neviđeni i ubrzani gubitak prirode i bioraznolikosti. Poput klimatskih promjena, ovaj gubitak ima širok raspon utjecaja, od pokretanja migracija i krhkosti do povećanja nesigurnosti zbog nedostatka hrane i vode.”, naglasila je Yelllen u govoru.

Loša ekonomska politika

Zanemarivanje rješavanja problema klimatskih promjena i gubitka prirode i bioraznolikosti nije samo loša ekološka politika. To je loša ekonomska politika”.

Yellen je nastavila te kazala: “Jednostavno rečeno, zanemarivanje rješavanja problema klimatskih promjena i gubitka prirode i bioraznolikosti nije samo loša ekološka politika. To je loša ekonomska politika”.

Bogate ekonomije osigurale su i mobilizirale rekordnih 116 milijardi dolara za financiranje klimatskih promjena u zemljama u razvoju u 2022. godini, od čega je 40 posto došlo od multilateralnih razvojnih banaka (MDB-ova). Yellen je rekla da banke, uključujući Svjetsku banku i Inter-Američku razvojnu banku (IDB), postavljaju nove ciljeve.

“Potreba za financiranjem može se iskoristiti za podršku održivom i uključivijem rastu, uključujući zemlje koje su uskraćene za investicije”, rekla je. Dok je bila u Belému, Yellen se sastala s ministrima financija zemalja amazonskog bazena i predsjednikom IDB-a Ilanom Goldfajnom.

Yellen je naglasila i kako “ostvarenje ciljeva neto nultih emisija ostaju glavni prioriteti administracije Biden-Harris”. Potvrdila je predanost SAD-a platformi banke Amazonia Forever, koja pruža holistički pristup održivom razvoju u regiji kroz financiranje, pripremu projekata i suradnju.

Ulaganja privatnog sektora
“Nadamo da će ovaj program potaknuti veća ulaganja privatnog sektora u regiji koja podržavaju prirodu,” dodala je. Yellen je pozvala MDB-ove prije gotovo dvije godine da prošire svoje misije i kreditne kapacitete kako bi se uključili u borbu protiv klimatskih promjena.

Rekla je da je to sada “u njihovoj DNK,” ali da su potrebna ogromna privatna ulaganja, te da Ministarstvo financija, brazilsko ministarstvo financija i drugi dionici rade na povećanju angažmana privatnog sektora. Istaknula je i da banke također trebaju katalizirati nove poslovne modele za mobilizaciju ulaganja koja podržavaju prirodu i biološku raznolikost, dok jačaju ekonomije i unapređuju klimatske prijelaze.

“Ovaj posao je složen i izazovan. Ali odlazim s uvjerenjem da kolektivno imamo ambiciju, spremnost na suradnju i razvijamo alate kako bismo osigurali bolju budućnost za naš planet i za sve ljude”, zaključila je svoj govor Yellen.

Ranije u subotu, Yellen je pokrenula novu inicijativu sa zemljama amazonskog bazena – Brazilom, Kolumbijom, Ekvadorom, Gvajanom, Peruom i Surinamom – za borbu protiv prirodnih zločina, poput ilegalne sječe i eksploatacije divljih životinja i minerala, koji ugrožavaju biološku raznolikost i ekosustav Amazone.

Komentirajte prvi

New Report

Close