Ne tako davno, većina nas je bila voljna, ako ne i željna, iskeširati novac za pomodni TV, renovirati kupaonicu i kuhinju, kupiti si najnoviji električni bicikl ili pokoju butelju skupog francuskog vina. Međutim, stvari su se promijenile u toj mjeri da nam kupaonice izgledaju zastarjelo, a boce vina sve se češće ispijaju danima.

Nakon pandemije mnogo nas je pronašlo bolje plaćene poslove koji su nam omogućili više novca za trošenje i izgarali smo od želje da živimo punim plućima, neovisno koliko to košta.

To razdoblje se nazvalo YOLO gospodarstvo (skraćenica od You only live once, odnosno Samo se jednom živi) ili osvetničko trošenje i tijekom njega potrošači su plaćali iskustva i robu za koju su bili uskraćeni tijekom pandemijskog lockdowna.

“Pandemija koronavirusa jasno nam je svima stavila do znanja da se ne živi vječno”, rekla je Sameer Samana, starija marketinška stručnjakinja u Wells Fargo Investment Institutu. “Štednja za mirovinu koja nas čeka u dalekoj budućnosti i može je lako poremetiti nešto poput pandemije promijenila je naše razmišljanje, točnije, željeli smo živjeti u trenutku.”

A danas, pet godina nakon izbijanja pandemije, nesputano trošenje se približava kraju, a to bi mogle biti loše vijesti po gospodarstvo.

Što se događa

Potrošnja se polako stabilizira i čak i najbogatiji građani sve više kupuju u trgovačkim lancima od kojih su neki počeli spuštati cijene kako bi privukli neodlučne kupce ponovno u svoje trgovine. Usto, lanci poput Starbucks izvještavaju o slabijem rastu od očekivanog jer, izgleda, da je moccacino postao nepotreban trošak.

Ali što je uzrok tome? Tri su glavna razloga – visoka inflacija, potrošači polako ostaju bez novaca ušteđenog tijekom pandemije i tržište rada je sve nestabilnije pa radnici strahuju za radna mjesta.

Usto, mnogo nas se nakon pandemije prestalo ponašati kao da nam je svaki dan na Zemlji zadnji. Naravno, to ne znači da i dalje nismo voljni masno platiti karte za koncert neke svjetske zvijezde ili kakvo egzotično putovanje, zimovanje ili ljetovanje.

Što to sve znači

Činjenica jest da ono što je spasilo većinu svjetskih gospodarstava, vjerojatno i naše, od recesije tijekom razdoblja snažnog rasta inflacije i kamatnih stopa je osobna potrošnja.

Osobna potrošnja i dalje je najvažniji pokazatelj zdravog gospodarstva jer potrošnja čini oko 58 posto bruto domaćeg proizvoda (2021.) i kad bi ona posustala, gospodarstvo bi moglo utonuti u recesiju o kojoj ekonomisti trube još od 2021. Međutim, pad osobne potrošnje također polako uzdrmava tržišta i čini ulagače opreznijima.

Što slijedi

U SAD-u slijede dva vrlo važna tjedna za ulagače, potrošače i ekonomiste. Naime, uskoro će biti objavljeni podatci o zaposlenosti za mjesec svibanj i očekuje se da analitičari daju svoj sud o budućem kretanju tržišta rada.

Usto, uskoro će i FED objaviti bilten sa svojim uvidom o tržištu rada, inflaciji i kamatnim stopama u nadolazećim mjesecima.

Spoznaje FED-a zasigurno će utjecati i na razmišljanja i poteze ECB-a, ali jedno je sigurno – YOLO stil života, odnosno pristup carpe diem polako odlazi u zaborav.