Kineski predsjednik Xi Jinping ponudio je suradnju SAD-u tijekom svog govora na otvaranju virtualnog skupa Svjetskog gospodarskog foruma u Davosu, ali i dao do znanja da je Kina danas mnogo snažnija nego prije samo nekoliko godina, ocjenjuju analitičari.

Kako prenosi Reuters, Xi je pozvao svijet na jačanje usklađivanja u makroekonomskoj politici te jačanja uloge skupine 20 najrazvijenih industrijskih država svijeta (G20) u globalnom ekonomskom upravljanju.

U istom tonu

Ovogodišnji govor kineskog lidera prvo je njegovo pojavljivanje na WEF-u nakon 2017. kada je u svom obraćanju gorljivo branio slobodnu trgovinu i globalizaciju. Sličan ton imao je i njegov ovogodišnji 25-minutni govor u kojem je zagovarao multilateralizam kao rješenje sadašnjih izazova s kojima se svijet suočava.

„Trebamo graditi otvoreno svjetsko gospodarstvo, odbaciti diskriminatorne standarde, pravila i sustave i srušiti barijere trgovini, investicijama i tehnološkoj razmjeni“, istaknuo je Xi. Njegovo obraćanje skupu u Davosu dogodilo se samo pet dana nakon što je Joe Biden prisegnuo za 46. američkog predsjednika.

Tijekom mandata njegova prethodnika Donalda Trumpa rasplamsale su se tenzije između dva najveća svjetska gospodarstva u cijelom nizu područja: od slobodne trgovine i tehnologije, preko statusa Hong Konga i terora nad Ujgurima do porijekla koronavirusa.

Države koje ne surađuju s drugima će propasti, kazao je Xi. Pri tom nije konkretno spomenuo SAD ili neku drugu državu, ali je imenovao Ujedinjene narode u svom pozivu za međunarodnom suradnjom. No, virtualna poruka iz Davosa nije pretjerano omekšala srce Washingtona, ako je suditi po izjavama iz Bijele kuće.

Glasnogovornica Jen Psaki izjavila je kako će, za razliku od vanjskopolitičkog pristupa Trumpove administracije, Bidenova administracija započeti svoju politiku prema Kini „strpljivo“ i u konzultacijama sa saveznicima. Međutim, Xijev govor ne mijenja američku poziciju prema Kini, bez obzira radi li se o trgovini ili tehnologiji, dodala je Psaki.

„Mi smo u ozbiljnom natjecanju s Kinom. U proteklih nekoliko godina vidjeli smo da je Kina na domaćem planu postala autoritarnija, a na inozemnom samouvjerenija. Peking sada izaziva našu sigurnost, prosperitet i vrijednosti na značajnom planu koji zahtijeva novi pristup SAD-a“, kazala je Psaki tijekom redovne konferencije za novinare.

Peking postao još važniji

Unatoč pritisku Trumpove administracije, Kina je prošle godine kao jedina velika svjetska ekonomska sila ostvarila rast BDP-a od 2,3 posto. U idućih nekoliko godina prestići će SAD i postati najveće svjetsko gospodarstvo.

K tome, lani je sklopila Regionalno sveobuhvatno ekonomsko partnerstvo, najveći trgovinski ugovor na svijetu s 14 azijskih i pacifičkih država te zaključila pregovore s Europskom unijom o investicijskom sporazumu. „Peking je postao još važniji na globalnom planu“, ističe za CNBC Isaac Stone Fish, osnivač tvrtke Strategy Risks koja se bavi procjenom poslovne izloženosti Kini.

„SAD je komparativno manje snažan u odnosu na Kinu nego što je bio prije nekoliko godina, a Kina će vjerojatno nastaviti smanjivati tu razliku“, kaže Fish. Stoga SAD mora odlučiti kako će se nositi s agresivnijom i samouvjerenijom kineskom Komunističkom partijom, dodaje taj analitičar.

Predsjednik Biden je ranije istaknuo kako SAD i Kina mogu surađivati u područjima kao što je zaštita okoliša i globalni javnozdravstveni problemi.

„Xijeva želja za suradnjom sa SAD-om na pitanjima poput COVID-19, klimatskih promjena i usklađivanja makroekonomskih politika čini se izvornom, a Bidenova administracija mogla bi biti voljna surađivati u tome“, smatra Gabriel Wildau, stariji potpredsjednik konzultanstke tvrtke Teneo.

Međutim, Wildau dodaje kako je Xi svjestan da će Bidenova administracija vjerojatno zadržati tvrdi stav prema Kini.