Vodeće španjolske kompanije već su pripremile ambiciozne planove ulaganja desetaka milijardi eura koje će ta država dobiti iz europskog fonda za oporavak od krize izazvane koronavirusom.

Najavljeni planovi trebali bi preobraziti španjolsko gospodarstvo, no dio analitičara upozorava kako ne treba biti previše optimističan u vezi učinkovitosti europske financijske pomoći. Kako piše Financial Times, Španjolska očekuje da će se iz fonda za oporavak vrijednog 750 milijardi eura sliti oko 140 milijardi eura.

U tom bi slučaju ta država, zajedno s Hrvatskom, Bugarskom, Grčkom, Portugalom i Rumunjskom, bila jedan od najvećih dobitnika fonda kojeg su europski lideri odobrili prošlog tjedna.

Jednom u stotinu godina

S obzirom da se radi o iznosu financijske pomoći koja se događa „jednom u stotinu godina“, velike španjolske kompanije pripremile su projekte pogodne za sufinanciranje novcem iz fonda za oporavak.

Podsjetimo, ulaganja koje fond želi posebno potaknuti tiču se obnovljivih izvora energije i digitalizacije. Kako stoji u nacrtu plana upravljanja novcem iz europske pomoći vlade u Madridu, ministarstvo industrije osnovat će registar zainteresiranih skupina koje će imati prioritet u razmatranju odobrenja projekata.

Raspodjela novca iz fonda za oporavak – podjednako bespovratnih sredstava i zajmova – planirana je između 2021. i 2026. godine.

Telekomunikacijska kompanija Telefónica podnijela je zahtjev za uključivanje u registar ministarstva industrije, a njezin je prijedlog da se europski novac iskoristi kako bi Španjolska postala prva država u Europskoj uniji s telekomunikacijskom infrastrukturom potpuno temeljenoj na optičkim kabelima.

Taj pothvat trebao bi biti dovršen 2025., a stajao bi 4 milijarde eura. Trenutno 75 posto tamošnje infrastrukture koristi optičke kabele. Kompanija također smatra da bi do 2025. bilo moguće 85 posto teritorija Španjolske pokriti 5G signalom.

Golemi pothvat

„Španjolska može postati digitalni ‘Heathrow Europe’, destinacija za optičke kabele koji dolaze u Europu iz SAD-a, Latinske Amerike, Azije, od svugdje“, izjavio je za britanski poslovni list José María Álvarez-Pallete, izvršni direktor i predsjednik Telefónice.

„Možemo pružiti ekosustav za Nokiju, Ericsson, Huawei, Samsung i desetke drugih kompanija“, dodao je Álvarez-Pallete. Na vladin popis želi ući i Iberdrola, 71 milijardu eura vrijedna kompanija koja se bavi proizvodnjom struje iz obnovljivih izvora energije.

Njezin je plan da se europski novac iskoristi za ubrzanje smanjenja emisija ugljičnog dioksida ulaganjem u skladištenje električne energije, zatim korištenje vodika, zamjenu plinskih elektrana čistijim izvorima te instalaciju mreže punionica za električna vozila na španjolskim autocestama.

O kolikom se pothvatu radi što se tiče punionica dovoljno govori podatak da Španjolska ima najviše autocesta u Europskoj uniji, u dužini od gotovo 16.000 kilometara.

„To je veličanstvena prilika za transformaciju našeg modela proizvodnje u održiviji i konkurentniji“, kaže Ignacio Galán, prvi čovjek Iberdrole. Naglasivši kako Iberdrola ionako planira uložiti 75 milijardi eura u idućih pet godina, Galán dodaje kako neki ciljevi „zelene politike“ i dalje trebaju sufinanciranje kako bi bili ekonomski opravdaniji, a te inicijative mogu ubrzati elektrifikaciju energetski intenzivnih industrija.

Prema njegovim riječima, novac iz europskog fonda omogućio bi Ibredroli da projekt vrijedan 1,8 milijardi eura o korištenju vodika u proizvodnji umjetnog gnojiva dovrši mnogo prije sadašnjeg roka 2027. godine.

Vladina žurba

Proizvođač automobila Seat, u vlasništvu njemačkog Volkswagena, smatra da bi europski novac trebalo iskoristiti za sufinanciranje razvoja mreže punionica za elektična vozila i gradnju infrastrukture za potpuno umrežene, „pametne tvornice“.

S obzirom da se ove godine očekuje pad BDP-a od 11 posto, vlada premijera Pedra Sáncheza želi što prije započeti s projektima sufinanciranima iz fonda za oporavak. Cristina Herrero, predsjednica uprave za fiskalnu odgovornost – tijela koje nadzire javnu potrošnju – smatra kako prijedlozi privatnog sektora mogu odigrati ključnu ulogu, s obzirom na vladinu žurbu da pokrene gospodarstvo.

Međutim, Herrero upozorava da su prijašnji nacionalni i EU planovi bili prepuni projekata privatnog sektora koji bi ionako bili provedeni. Također dodaje kako Španjolska u područjima kao što je digitalizacija i cjeloživotno obrazovanje zaostaje za Europom „toliko da se ne možemo nadati da će samo europski novac biti dovoljan“.

Unatoč tome, vlada očekuje da će suradnja javnog i privatnog sektora stvoriti veliki multiplikativni efekt. „Prema mišljenju analitičara, svaki euro javnog novca može donijeti još četiri eura privatnih ulaganja“, kaže ministrica financija María Jesús Montero.