Lokalne vlasti Venecije rade na modelu održivijeg turizma, no Venecijanci koji žive od turizma ističu da im je nakon gotovo dvije “sušne” godine jedino bitan povratak turista.

Kako piše Associated Press, grad i laguna koja ga okružuje na listi su svjetske baštine UNESCO-a. Međutim, prošloga je tjedna ta organizacija predložila da se Venecija preseli na popis ugrožene baštine zbog štetnog utjecaja masovnog turizma.

Izvor zarade i problema

Preporuka UNESCO-ova Centra za svjetsku baštinu posebice je uzela u obzir prolazak velikih kruzera kroz povijesno središte grada, konstantni pad stanovnika u staroj jezgri kao i probleme u upravljanju gradom. Odluka UNESCO-a očekuje se idući mjesec.

No, gradske vlasti svjesne su i bez upozorenja organizacije UN-a da 25 milijuna turista – koliko ih je prije pandemije godišnje posjećivalo Veneciju – nisu samo izvor zarade, već i problema.

Tijekom 2019. grad je posjetilo 19 milijuna turista koji su proveli samo jedan dan i pritom potrošili između 5 i 20 eura, pokazuju podaci Boston Consultinga. Istovremeno, 20 posto turista koji su barem jednom noćili donijeli su dvije trećine ukupnih turističkih prihoda.

Stoga su regionalne vlasti Veneta još u ožujku vladi u Rimu poslale prijedlog održivijeg turizma u Veneciji. Njime bi se uveo sustav upravljanja dolaska dnevnih turista kroz uvođenje pristupne naknade. U sklopu tog sustava već je počela s radom “pametna nadzorna soba”, tehnološko čudo koje temeljem podataka o signalu mobitela procjenjuje broj turista u gradu u realnom vremenu.

Regionalne vlasti smatraju da će sustav obeshrabriti dnevne posjete, a povećati broj noćenja te posljedično povećati broj stalnih stanovnika u središtu i otvoriti nova radna mjesta. Iako se Venecijanci godinama bune zbog nesnosne gužve koju stvaraju rijeke turista, posebno s kruzera, pandemija je otkrila da grad bez turista teško preživljava.

Naime, tijekom lanjskog “zaključavanja” stanovnici su se suočili i sa drastičnim smanjenjem javnog prijevoza koji se uglavnom financira iz turističkih prihoda. Štoviše, ublažavanjem epidemioloških mjera gradski muzeji nisu mogli otvoriti vrata zbog nedostatka novca.

“Venecija je bez turista postala grad koji ne može pružiti usluge svojim građanima”, kaže Anna Moretti, stručnjakinja za destinacijski menadžment na tamošnjem sveučilištu Ca’ Foscari.

Protivnici dosadašnjeg modela tvrde da je masovni turizam svake godine “otjerao” oko 1000 Venecijanaca iz grada, uništio radna mjesta koja nisu povezana s turizmom i stvorio golemi pritisak na rast cijena stanova. No, za mnoge Venecijance povratak turista razlog je za slavlje. Deborah Rosetto, prodavačica stakla u arhipelagu Murano, kaže kako jedva čeka svoje kupce.

“Nismo zaradili ni novčića gotovo dvije godine. Potrošili smo svu životnu ušteđevinu na plaćanje najamnine i kupnju hrane. Ako je masovni turizam jedini način, onda neka bude”, kaže Rosetto za Financial Times.

Kupce odnijela rijeka ljudi

Dodaje kako je nesumnjivo da stvari trebaju biti bolje organizirane, ali ako “masovni turizam imaju London, Pariz i Barcelona, zašto ne bi i mi?”. Vanda Lumine, 76-godišnja prodavačica tradicionalne obuće blizu čuvenog mosta Rialto, kaže kako je ulica ispred njezine trgovine ponekad bila toliko pretrpana ljudima da je potencijalne kupce – koji bi stali ispred izloga – rijeka ljudi jednostavno odnijela.

“Masovni je turizam bolna točka, ali bez njega ni vodoinstalateri, električari i frizeri ne bi imali posla. Sve je to povezano, iako je situacija izmakla iz naših ruku”, smatra Lumine.

Dvojbu koju osjećaju stanovnici slikovito je uobličio Nicola Ussardi, bivši prodavač suvenira na trgu sv. Marka koji je ostao bez posla izbijanjem COVID krize. On smatra da je Venecija na raskrižju i mora odlučiti hoće li i dalje juriti za zaradom i time riskirati uništenje grada ili će izabrati drugačiji put. “COVID je ubrzao proces koji je započeo još davno ranije.

Jasno je kako dosadašnji sustav postupno uništava grad i ne isplati se”, kaže Ussardi. Venecija je za njega “muzej stvoren od stvarnog života i stvarnih ljudi” zbog čega je “naša dužnost da ga pod svaku cijenu zaštitimo”.