Prazni kanali mletačke lagune motivirali su vlasti jedne od najpopularnijih destinacija na svijetu na promišljanje kako turizam učiniti održivi(ji)m. U Veneciji živi manje od 300.000 stalnih stanovnika, a prije izbijanja pandemije koronavirusa godišnje ju je posjećivalo i do 30 milijuna turista.

Stanovnici su godinama upozoravali kako postojeći oblik turizma jako loše djeluje na grad – gužve su nesnosne, zbog potražnje za smještajnim kapacitetima cijene stanova za lokalce su nedostižne, a gospodarstvo Venecije ovisi isključivo o turizmu.

Međutim, nakon što je pandemija srušila turističke dolaske praktički na nulu, Venecija se boji da će njezino gospodarstvo umrijeti, piše Financial Times. Prošloga je tjedna Luca Zaia, guverner pokrajine Veneto u kojoj se Venecija nalazi i jedno od žarišta epidemije u Italiji, opisao posljednjih godinu dana kao “annus horribilis.

“Ključno je da se ekonomija pokrene što je prije moguće”, ističe Zaia dodavši da je s godišnjim prihodom od 18 milijardi eura turizam najznačajnija gospodarska grana Veneta.

Svi oni koji su se do sada protivili masovnom turizmu smatraju da je koronakriza prilika da se ograniči broj turista i poboljšaju uvjeti života lokalnog stanovništva.

Lidia Fersouch, predsjednica venecijanske podružnice konzervativne organizacije Italia Nostra, kaže kako je grad desetljećima služio kao bankomat za turističke kompanije koje nisu marile za utjecaj njihova poslovanja na lokalno stanovništvo.

“Venecija je postala grad s vrlo malo perspektive za ljude koji ovdje žive. Pronaći stan gotovo je nemoguće, posebno po prihvatljivoj cijeni. Moramo iskoristiti ovu priliku kako bi promijenili situaciju prema održivijem turizmu. Ne želimo se prestati baviti njime, samo želimo turizam koji ‘ne ubija’ lokalno stanovništvo”, ističe Fersouch.

Matteo Caroli, dekan rimske poslovne škole Luiss, vjeruje da će mjere socijalnog distanciranja neizbježno smanjiti dostupni kapacitet venecijanskih hotela i restorana, a to će vjerojatno dovesti do rasta cijena.

“Mislim da je moguće vratiti se nečemu sličnom što smo imali prije 30 godina, kada su ljudi odlazili na odmore koji su bili skuplji te su ih morali pažljivije planirati”, smatra Caroli.

“Već je započela značajana javna rasprava u gradovima poput Venecije i Barcelone kako ograničiti broj turističkih dolazaka i smanjiti masovni turizam. Mjere koje su uvedene zbog COVID-19 mogle bi biti korisne. To naravno ovisi kako će se kriza razvijati, ali je moguće da ti gradovi postanu manje zagušeni”, kaže Caroli.

Ana Banda, vlasnica malog restorana kojeg je njezina majka otvorila još 1965. godine ističe kako Venecijanci već godinama govore kako je turista previše, ali im sada nedostaju.

“Turizam je ono što stanovnicima daje posao. Grad živi od turizma”, kaže Banda. Ističe kako se osoblje njezina restorana nemalo iznenadilo kada je prošlog tjedna ušla jedna Njemica. “Bila je prva strankinja od uvođenja karantene. No, nije iz Njemačke, živi u Veroni”, kaže Banda.