Turisti koji se žele kratko prošetati po Veneciji, bez turističkog vodiča, od početka iduće godine morat će gradskim vlastima platiti naknadu.

Kako navodi Bloomberg, kako se zahuktava ovogodišnja turisitička sezona, na trgovima povijesne jezgre često se mogu vidjeti obitelji koji sjede i ručaju hranu koju su donijele od kuće.

To je financijski mnogo povoljnija opcija nego jesti u restoranima, no gospodarstvo Venecije od takvih turista nema praktički nikakve koristi. Stoga gradski oci žele to promijeniti.

Identificirane glavne točke
Gradske su vlasti izračunale da između 30.000 i 40.000 turista dnevno čine Veneciji više štete nego koristi. Kako bi obeshrabrili dnevne turiste-šetače da dolaze, odnosno da barem nešto od njih zarade, od siječnja iduće godine ulaz u povijesnu jezgru za turiste koji nisu dio vođenih grupa naplaćivat će se između 3 i 10 eura.

Gradske vlasti još bruse detalje kako će se naplaćivati ta naknada i tko će je prikupljati, no glavne točke već su identificirane: Veliki kanal te otoci Lido, Murano i Torcello. S takvom odlukom ne slaže se dio lokalnih ugostitelja i vlasnika trgovina koji smatraju da će to poslati pogrešan signal koji nije u skladu s venecijanskom tradicijom trgovačkog grada.

Međutim, gradski vijećnik Simone Venturini, jedan od predlagača ove inicijative, kaže kako cilj te mjere nije zaraditi, već zaštititi Veneciju. Prema njegovom sudu, grad ne može izdržati “fast food” turizam. Prije pandemije ulice i trgovi u staroj jezgri bili su zagušeni rijekama turista.

No, izbijanje pandemije i uvođenje strogih epidemioloških mjera turističku industriju Venecije bacile su na koljena. No, u to se vrijeme pojavila i ideja kako turizam nakon pandemije ne može više biti kakav je bio.

Giuliana Longo, vlasnica male trgovine šešira pored mosta Rialto koji je u vlasništvu njezine obitelji više od stoljeća, podržava plan o naplati ulaska u grad, ali smatra i da se mora jasno znati da će se taj novac koristiti za konkretne svrhe, poput očuvanja povijesne baštine ili zaštite ekosustava lagune.

S druge pak strane Ernesto Pancin, direkor udruge ugostitelja Venecije, smatra kako gradske vlasti ne bi trebale uvesti restrikcije na povijesne dijelove grada, već motivirati dnevne turiste na razgledavanje manje razvikanijih dijelova grada u najvećoj špici. “Središnji dijelovi poput Castella i Santa Crocea su predivni, ali su većinu dana prazni i konačno bi na taj način oživjeli”, smatra Pancin.

Slična ideja Amsterdama
Plan Venecije naslanja se na sličnu ideju gradskih vlasti Amsterdama koje žele obeshrabriti dolazak velikih skupina turista zainteresiranih samo za čuvene bordele u četvrti Crvenih svjetiljki i marihuanu u coffee shopovima.

Može se reći da sve više najposjećenijih europskih turističkih odredišta ne smatra sve turiste dobrodošlima. Međutim, rizik koji donosi stihijski turizam akutniji je u Veneciji. Poplave stare jezgre, poznate kao “aqua alta”, sve su češće, a najgora poplava u zadnjih pola stoljeća, ona iz 2019., uzrokovala je štetu od milijardu eura.

Kako bi zaštitila grad, talijanska vlada lani je odobrila uredbu o zabrani uplovljavanja velikih kruzera u lagunu. Pritisak da se učine dodatne mjere ove će sezone postati još snažniji s obzirom da se očekuju odlične turističke brojke.

Prema projekcijama turističke udruge Assoturismo Confesercenti, ove će godine najpoznatije talijanske turističke destinacije, poput Rima, Venecije i Firence, posjetiti 27,4 milijuna turista, četvrtina više nego lani.