Veliki dio raseljavanja uzrokovan ciklonima, poplavama i požarima čini se privremenim, a u nekim slučajevima do toga je došlo zbog napora da se ljude evakuira prije dolaska opasnosti, kažu  istraživači iz Oxfama.

No, razina raseljavanja je iznenađujuća, upozorava Oxfamov stručnjak za klimatsku politiku Tim Gore, a otočnim državama poput Kube, Dominike i Tuvalua u prosjeku 5 posto stanovništva godišnje mora napustiti svoje domove.

"To je globalno zagrijavanje na koje dugo upozoravamo, sada ga vidimo kako se događa pred našim očima", rekao je Gore.

Studija Oxfam, objavljena uoči svjetskog skupa o klimi u Madridu, istraživala je koliko je ljudi raseljeno unutar svojih matičnih zemalja uslijed katastrofa izazvanih klimom između 2008. i 2018., na temelju podataka vlada i međunarodnih agencija, kao i medijskih izvještaja.

Otkrili su kako postoji tri puta veća vjerojatnost da će ljudi biti raseljeni zbog ciklona, poplava ili požara nego zbog oružanih sukoba. Neke zemlje, poput ratom razorene Somalije, bile su pogođene i sušom i poplavama, ponekad iste godine.

Klimatski kaos ostavlja mnoge siromašne nacije, kojima se događa većina raseljavanja, u borbi za oporavak od jedne krize prije nego ih pogodi slijedeća, kaže Gore.

Najviše raseljenih na otočnim državama

Sedam od 10 zemalja s najvećim brojem raseljenih stanovnika su otočne države, uglavnom na Tihom oceanu i Karibima, navodi se u izvješću.

No, oko 80 posto svih ljudi koje su tijekom zadnjeg desetljeća protjerani iz svojih domova zbog vremenskih nepogoda potječe iz Azije, gdje velika populacija u zemljama od Filipina do Šri Lanke živi u područjima kojima prijete cikloni ili poplave.

U svibnju je ciklon Fani uzrokovao raseljavanje 3,5 milijuna ljudi u Bangladešu i Indiji, pri čemu je većina bila evakuirana prije dolaska oluje.

Sveukupno broj ekstremnih vremenskih katastrofa porastao je čak pet puta u zadnjem desetljeću, navode istraživači.

Glavni tajnik UN-a Antonio Guterres poručio je u nedjelju, uoči skupa o klimi u Madridu koji će okupiti predstavnike gotovo svih članica svjetske organizacije, da čovječanstvo mora zaustaviti "rat protiv planeta".   

Čovječanstvo se već suočava sa smrtonosnim klimatskim katastrofama, nesigurnošću hrane i rastom razine mora, a znanstvenici upozoravaju da će te pojave biti češće i sve većeg intenziteta ako se ne obuzda rast temperature. 

"Moramo prestati ratovati protiv našeg planeta, koji nam vraća milo za drago", rekao je Guterres uoči otvorenja konferencije COP25.