Ukrajina i Europska unija održat će samit 3. veljače u Kijevu, a ne u Bruxellesu, a razgovarat će o europskoj financijskoj i vojnoj podršci, objavio je ured ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog.

Zelenski je o tom sastanku na visokoj razini razgovarao s predsjednicom Europske komisije Ursulom von der Leyen u prvom telefonskom pozivu u 2023., navodi se u priopćenju objavljenom u ponedjeljak navečer.

’Peglanja’ nisu pomogla
Odluka od sastanku u Kijevu dokida nagađanja o mogućem novom putovanju predsjednika Zelenskog u inozemstvo nakon njegova iznenadnog posjeta Washingtonu. Priprema se isporuka “odgovarajućeg” oružja i početak novog programa financijske pomoći Ukrajini u vrijednosti 18 milijarda eura, prema odluci koju je u prosincu donio Europski parlament.

Ukrajinski predsjednik inzistirao je na tome da prva rata bude isplaćena njegovoj zemlji u siječnju. Samit 3. veljače neće okupiti šefove država i vlada, već će sudjelovati samo Von der Leyen i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, a što je već najavio Michelov glasnogovornik.

U prosincu je Europski parlament prihvatio zakonski paket kojim se omogućuje financiranje Ukrajine, a što uključuje porez porez od najmanje 15 posto na prihode multinacionalnih kompanija.

I dok se rat polako približava svojoj prvoj godišnjici, zbrajaju se gubici na raznim poljima, mada su svakako najteži oni u izgubljenim ljudskim životima i milijunima izbjeglica.

Masnu cijenu platila je i ukrajinska poslovna elita, dobro znana i izvan granica zemlje. Najbogatiji među njima, 56-godišnji Rinat Ahmetov, bio je simbol države, neokrunjeni “kralj Donbasa”, a u čijem je vlasništvu bila i čeličana Azovstalj koja sada leži u ruševinama.

Poznat i kao vlasnik nogometnog kluba Šahtara iz Donjecka, te jednog od glavnih TV-kanala u zemlji, Ahmetov je, procjenjuje se, izgubio gotovo tri četvrtine svoga bogatstva – s procijenjenih 13,7 milijardi dolara na početku veljače 2022. pao je na 4,3 milijardi dolara u prosincu.

Procjenjuje se da je kumulirano bogatstvo ukrajinske “velike petorke” (Ahmetov, Pinčuk, Novinski, Kolomojski, Porošenko) koja se paralelno bavila i biznisom i politikom u tih godinu dana palo s 23,2 na 13,2 milijardi dolara.

Problemi za oligarhe počeli su i prije eskalacije sukoba s Rusima, zapravo samim dolaskom na vlast Volodimira Zelenskog koji ih je nazvao “grupom ljudi koja smatra da su važniji od zakonodavaca, vladinih dužnosnika i sudaca”.

Nisu im pomogla ni “peglanja” u stilu tajkuna Igora Kolomojskog koji je u ožujku 2014. postao guverner Dnjipropetrovske regije. Računa se da je njegovo bogatstvo prepolovljeno s 1,8 milijardi na milijardu dolara, a upumpao je milijune u dragovoljne postrojbe Ukrajinaca preuzevši dijelom i financiranje opskrbe gorivom ukrajinskim snagama.

Pa ni njega to nije spasilo od škara antioligarhijskog zakona kojim je Zelenski prvo definirao oligarhe (utjecajni u medijima i politici, posjeduju monopol u nekoj branši i zarađuju milijune dolara godišnje) da bi im onda svima najavio i dodatne poreze, ali i zabranu financiranja političkih stranaka, što je bila zapravo uobičajena praksa.

Početak kraja oligarhije
Primjerice, jedan od najbogatijih Ukrajinaca Vadim Novinski držao je pod sobom najveći dio proizvodnje željezne rude u zemlji, a biznis je proširio i na naftni i plinski sektor, brodogradnju, bankarstvo…, a usput je bio i dugogodišnji član parlamenta. I on je s 3,5 milijardi dolara pao na 1,3.

”Očekujemo da će obračun s klikom oligarha ojačati ukrajinsku demokraciju. Naravno, opstanak bilo kakve demokracije ipak ovisi o ishodu rata s Rusima, no taj je rat, vjerujemo, početak kraja oligarhije u Ukrajini”, uvjerena je novinarka Sevgil Mogajeva iz Ukrajinske Pravde.