Sav optimizam koji je u zadnjih nekoliko tjedana izazvalo popuštanje pandemije pa čak i uz prijetnje inflacije i rast cijena, urušio se jučer rano ujutro s početkom invazije Rusije na Ukrajinu, a problemi covid potvrda i cijepljenja nestali su preko noći.

Uz ostale strašne posljedice koje nosi svaki oružani sukob, i nakon pandemije ostaje prijetnja mobilnosti ljudi i roba, a to će nastaviti imati poguban utjecaj na gospodarstvo u Europi. Pritom najveća zabrinutost trenutačno vlada u industriji putovanja izmučenoj kroz dvije pune godine pandemije.

Nakon što je na valu optimizma zbog slabljenja pandemije rani buking ubrzao u zadnjih mjesec dana, očekivanja su da će kriza u Ukrajini to ponovno zaustaviti i zasad je teško predvidjeti hoće li to imati posljedice samo na predsezonu ili na cijelu turističku godinu. U pitanju su deseci milijardi eura prihoda koji turizam nosi europskim zemljama, uključujući i Ukrajinu.

Naravno, invazija je u potpunosti jučer zaustavila zračni komercijalni promet s Ukrajinom, koja je ironično, prije samo mjesec dana lansirala promotivnu turističku kampanju pod sloganom “Keep calm and visit Ukraine”.

Ova je, geografski najveća zemlja u Europi, u pet godina prije pandemije značajno razvila svoj turizam, dosegnuvši 2,5 milijuna posjetitelja u 2019. godini. Ta brojka pala je za 71 posto 2020., a lani su imali 1,2 milijuna putnika, s velikim nadama u ovogodišnji povratak prometa.

U periodu od 2009. do 2019. Ukrajina je postala i jedno od vodećih emitivnih tržišta za europske zemlje, s 9,2 milijuna putnika u 2019.

Samo u Turskoj lani se odmaralo 4,7 milijuna Rusa i 2 milijuna Ukrajinaca, što je 19, odnosno 8,3 posto ukupnoga turističkog prometa u Turskoj. U zadnjih nekoliko dana za Tursku ne samo da su rezervacije iz Rusije i Ukrajine stale, već se otkazuju.

Za Hrvatsku ukrajinsko emitivno tržište nije toliko značajno kao za Tursku, Cipar ili, primjerice, Rumunjsku i Bugarsku, u zadnjoj normalnoj turističkoj godini Hrvatsku je posjetilo oko 140 tisuća ukrajinskih turista i brojka od 838 tisuća noćenja činila je niti jedan posto ukupnog prometa.

Rusija nam je nešto značajnije tržište s kojim se borimo zadnjih nekoliko godina, prije pandemije bile su to vize, i 2022. je trebala biti godina značajnijeg porasta s tog tržišta, koje nas je prepoznalo i kao zimsku destinaciju za cijepljenje protiv Covida.

U 2019. smo imali nešto manje od milijun noćenja s ruskog tržišta, a u prosincu 2021. bili su nam najbrojniji gosti, iako i dalje su to relativno niske brojke u ukupnom zbroju.

Analitičari međutim upozoravaju da bi za Hrvatsku ova sezona mogla doći u pitanje ako nam zbog rata u Ukrajini izostanu gosti iz brojnih okolnih zemalja, što će opet ovisiti o ishodu sukoba.

Foto: Reuters

Poljska, Slovačka, Češka, Mađarska, sve su to jako važna tržišta s kojih nam dolaze turisti, a još veću važnost dobila su u pandemiji s prekidom prometa s dalekim tržištima i slabijim aviovezama. Kako se povezanost s dalekim aviotržištima Azije, Bliskog Istoka ali i Amerike očekivala vratiti na pretpandemijske razine tek u narednim godinama, ove su nam zemlje itekako važne u ovoj sezoni.

Najviše se pritom i dalje očekivalo od Poljaka, koji su ujedno jedini gosti čiji je broj u Hrvatskoj rastao i za vrijeme pandemije – Poljaci su sa 6,1 milijun noćenja u 2019. došli do 6,6 milijuna noćenja prošle godine, a u ovoj godini predviđen je dodatni rast.

Vlak koji je RegioJet uveo iz Češke za Hrvatsku u 2020. dodatno je povećao popularnost naše zemlje u Češkoj, koja je lani dosegnula predpandemijski promet za Hrvatsku. Mađarska je s 3,2 milijuna noćenja u 2019. bila osmo najvažnije tržište za Hrvatsku, a lani su ovdje napravili 2,5 milijuna noćenja. Službeno u sektoru su oprezni s davanjem bilo kakvih prognoza utjecaja rata u Ukrajini na turizam u Hrvatskoj.

Nitko ne može biti miran
“Iako nitko ne može biti miran s ovakvim razvojem događaja i još je rano davati prognoze što će se događati, sada još ne vidimo utjecaj situacije na stanje rezervacija. Za očekivati je da će buking u narednim danima i tjednima usporiti, ljudi će pričekati da vide kako će se razvijati situacija. Još ima vremena za last minute rezervacije predsezone, a što će biti dalje zaista danas nitko ne zna”, kaže direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Iz predstavništva Hrvatske turističke zajednice u Moskvi jučer nisu imali komentara na najnovija zbivanja, no ova će situacija svakako utjecati na planiranje marketinških akcija, ne samo na ruskom tržištu, kažu naši izvori.

Iako je većina analitičara bila uvjerena da će rusko-ukrajinska kriza završiti diplomatskim maratonima i sankcijama, Rusija je pokrenula opću invaziju na Ukrajinu za koju se još sad ne zna obujam – radi li se o planu za komadanjem dijelova Ukrajine, ili je pak intencija ruskog predsjednika Vladimira Putina okupacija čitave zemlje.

Foto: Reuters

O ruskom napadu na Ukrajinu, za koji je izvjesno da se odvija iz Rusije, Bjelorusije i područja okupiranog Krima, zna se malo detalja jer obje strane skrivaju informacije te su fotografije i snimke s područja ratnih događanja vrlo oskudne i uglavnom bez neovisnih potvrda. Sigurno je da su tijekom jučerašnjeg jutra ruski projektili zasuli gotovo sve veće ukrajinske gradove.

Ukrajina tvrdi da kolone vojnika prelaze granicu u istočnim regijama Černihivu, Harkovu i Luhansku i da su se iskrcali na obalama gradova Odese i Mariupolja na jugu, a javnosti su prikazane i nadzorne kamere kod Krima gdje se vide vojni konvoji koji ulaze u Ukrajinu, zemlju s 44 milijuna stanovnika koja je površinom druga najveća zemlja u Europi, nakon Rusije.

Ruski predsjednik Vladimir Putin je prije same invazije u televizijskom obraćanju kazao da je zapovijedio posebnu vojnu operaciju te istodobno zaprijetio svima koji će se umiješati u ovaj sukob “nesagledivim posljedicama”. Kremlj je u četvrtak priopćio da će vojna operacija protiv Ukrajine trajati koliko bude trebalo, ovisno o njezinim rezultatima i o njezinoj opravdanosti.

Igor Tabak, vojni analitičar portala Obris.hr, kaže kako je još rano razaznati što se zaista događa na terenu te da treba pričekati da se situacija malo raščisti.

“Ovo je velika operacija kad se napadne ovako široka lepeza ciljeva i više različitih gradova. To može biti samo uvod. Puno je još stvari koje ukazuju da je na stvari velika operacija koja teče u zraku, na kopnu i na moru. Točne situacije kako će se Ukrajinci moći nositi s time ćemo tek vidjeti.

Ako su neki objavljeni video materijali tijekom dana bili istiniti, kopnene kolone na cesti mogu se brzo pojaviti blizu Kijeva. Ako ne naiđu na organizirani otpor, nisam baš veliki pobornik obrane zemlje s gradovima pod opsadom”, navodi Tabak.

Dodao je da je u svakom ratnom sukobu normalno s jedne strane da se pokušava zastrašiti neprijatelja, a s druge strane zamagliti situaciju. Ako je istina da su se uključile bjeloruske snage u okupaciju Ukrajine, navodi, to bi bila loša vijest, ali i nešto što će tu zemlju puno koštati.

Foto: Reuters

Iako se u prethodnom razdoblju moglo vidjeti da hrvatska vanjska politika po pitanju ukrajinske krize nije bila jedinstvena, jučer su svi nositelji vlasti imali jedinstveni stav – napad Rusije na Ukrajinu je neprihvatljiv i Hrvatska će poduzeti sve svoje savezničke obveze kao članica NATO pakta i EU.

To su potvrdili premijer Andrej Plenković, predsjednik Zoran Milanović te predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković. Vlada je tijekom dana usvojila Nacrt prijedloga Odluke o deklariranju Oružanih snaga u okviru združenih snaga visoke spremnosti iz sastava snaga za brzi odgovor NATO-a.

Kakav točno odgovor EU-a i NATO-a na prema Rusiji će biti, znat će se nakon zaključenja novina – Vijeće Europske unije je najavljeno za četvrtak navečer, a Sumit NATO pakta za petak. Ministar obrane Mario Banožić podsjetio je kako je Odluka o uspostavi snaga za brzi odgovor NATO-a usvojena još 2002. na summitu NATO-a u Pragu, a na summitu NATO-a u Walesu 2014. usvojena je odluka o uspostavi Združenih snaga visoke spremnosti NATO-a. Dodao je kako je razina spremnosti snaga u stupnju pripravnosti unutar nekoliko dana.

I na same najave ruske invazije na Ukrajinu oči se usmjerilo na tržište plina, još uvijek najvažniji energent za Zapad, jer i prije najnovije eksplozije cijena europski kupci plaćali i deseterostruko veću cijenu od američkih. Daljnji rast cijena neminovno povlači i pad konkurentnosti i nove probleme za europsko gospodarstvo.

Promašena skepsa o LNG terminalu
Skepsa koja je o potrebi i strateškoj opravdanosti plutajućeg LNG terminala na Krku vladala prije nekoliko godina, kada se investiralo u taj projekt, što s lokalne političke razine, što iz redova energetske struke, iz današnje perspektive bila je promašaj.

Davor Štern sjeća se kako je, zbog činjenice da je cijena ukapljenog plina viša nego cijena prirodnog plina, pitanje bilo tko će ga kupovati, no sada se potvrđuje da je bio dobar potez u osiguravanju diverzifikacije u opskrbi.

Iako se već čuju zazivanja da se, radi nastavka osiguravanja energetske sigurnosti, povećaju kapacitete krčkog terminala, bilo kao novi plutajući ili kao čvrsti, smatra da bi o tome ipak trebalo dobro promisliti jer je za realizaciju potrebno oko dvije godine.

Efikasnijim i bržim rješenjem za energetsku stabilnost vidi povećanje proizvodnje iz domaćih izvora prirodnog plina te posebice držanja u funkciji rafinerije nafte u Rijeci, jer “ako ćemo ovisiti o derivatima izvana, biti ćemo glineni golub”.

“Sada se pokazuje i da je EU zelena agenda bila nerealna i da su ciljevi preuranjeni, svijet se ne može preokrenuti preko noći”, kaže Štern, smatrajući da bi u ovoj situaciji svakako trebalo usporiti dinamiku tog procesa u Europi.

Foto: Reuters

Na cijene energenata Hrvatska kao mala zemlja, u kojoj je uza sve potpuno minimizirano crpljenje nafte i plina iz vlastitih izvora, ovisi o tomu što druge zemlje čine i kako će se dalje preslagivati odnosi na globalnom tržištu.

Već jučer cijena plina, koja je ionako eksplodirala nakon korone, skočila je još za 30 posto, a porasla je i cijena nafte, što će se sve preliti i na gospodarstvo, kojemu analitičari u prvoj fazi ne očekuju dramatične posljedice.

Uvođenje sankcija Rusiji i njezinih očekivanih protusankcija EU i ostalima manje će traga ostaviti na poslovanje u prvim danima nakon što uvođenja. Sankcije su uvijek dugoročne i za očekivati je da će i njihove negativne posljedice na gospodarstvo biti takvog karaktera.

One Rusiji ne dolaze samo od SAD-a i EU, nego i Japana, Južne Koreje, Australije i drugih zemalja, no zbog povezanosti najviše će negativnog traga ostaviti na europskom gospodarstvu. A te procjene nisu ohrabrujuće za hrvatske poduzetnike u svim sektorima, koji će i izravno i neizravno osjetiti poremećaje koje nosi ruska agresija na Ukrajinu.

Rusija neće izdržati
U ovom trenutku može se samo nagađati koliko daleko će otići Putinove ratne akcije i hoće li se one zaustaviti na trenutnim područjima i Ukrajini, no stručnjaci se slažu da, bez obzira na njegovu pripremljenost i spremnost gospodarstva da i u uvjetima neminovne izolacije preživi prvi val zatvaranja granica prema većem dijelu svijeta, Rusija na duže staze neće moći odolijevati i financirati rat, održi li se, naravno, čvrsto globalno savezništvo protiv nje.

Suzana Knežević, voditeljica Odjela za internacionalizaciju u Sektoru za međunarodne odnose Hrvatske gospodarske komore ističe kako će ratna događanja između Rusije i Ukrajine prvi osjetiti gospodarstvenici koji rade na tim tržištima.

“Na jednoj strani imamo probleme u kojima će se potencijalno naći hrvatske i druge europske tvrtke koje posluju na ruskom tržištu, ako se prošire sankcije na njihove sektore koje pokrivaju, s druge strane ponovno negativno kretanje tečaja i slabljenje rublje i treće je problem u opskrbi energenata, što će se svakako reflektirati na europsku industrijsku proizvodnju”, ističe Snježana Knežević, a sektoriski gledano, tim će problemima biti zahvaćeni svi sektori koji su zastupljeni u hrvatskom izvozu, od farmaceutske industrije, kemijske i autoindustrije do strojogradnje.

U ovom trenutku je, kaže, situacija puno ozbiljnija za tvrtke koje djeluju na ukrajinskom tržištu, gdje je teško predvidjeti u kojem smjeru će se događaji razvijati.