Nediplomatični grčki ministar financija Janis Varufakis podnio je ostavku u ponedjeljak i uklonio veliku prepreku sporazumu koji bi Grčku ostavio u eurozoni, dan pošto su grčki birači rekli odlučno "ne" međunarodnim kreditorima.

Janis Varufakis, samoproglašeni lutajući marksist, ekonomist koji je razbjesnio svoje partnere u eurozoni nekonvencionalnim stilom i držanjem lekcija, u kampanji uoči referenduma grčke je vjerovnike optužio za terorizam.

"Ubrzo nakon objave rezultata referenduma, rekli su mi da postoji određena sklonost nekih članova eurozone … glede mojeg odsustva sa sastanaka, a tu je ideju premijer Aleksis Cipras ocijenio potencijalno korisnom za postizanje sporazuma", napisao je Varufakis na svom blogu.

"Iz tog razloga danas napuštam ministarstvo financija", dodao je Varufakis.

"Smatram da je moja dužnost da pomognem Aleksisu Ciprasu, na način na koji on to vidi, da iskoristi kapital koji mu je grčki narod dao na jučerašnjem referendumu. Prijezir vjerovnika nosit ću s ponosom", naglasio je dosadašnji grčki ministar financija.

Njegova žrtva, pošto je obećao Grcima da će nakon referenduma dobiti bolji sporazum s vjerovnicima, sugerira da je premijer Aleksis Cipras odlučan postići sporazum u posljednji tren.

Glavni grčki pregovarač u razgovorima s međunarodnim vjerovnicima Euklid Cakalotos najizgledniji je kandidat za novog ministra. Taj uglađeni profesor ekonomije preuzeo je istaknutu ulogu u pregovorima s vjerovnicima u travnju kada je Varufakis jedno vrijeme bio maknut u stranu.

Analitičari kažu da je Cipras nakon referenduma krenuo konstruktivno. Njegov umjereni pobjednički govor i micanje Varufakisa dobar su početak, smatraju. Idući izazov će biti uvjeriti Berlin da mu se može vjerovati, a u tome će ključnu ulogu igrati sutrašnji summit eurozone.

Prema nepotpunim rezultatima koje je u ponedjeljak objavilo grčko ministarstvo unutarnjih poslova, protivnici prijedloga međunarodnih vjerovnika pobijedili su na referendumu u nedjelju s 61,31 posto. Na referendumu je sudjelovalo 62,5 posto birača.

Vlada je pozivom na referendum željela "osnažiti pregovaračku poziciju s Europom" i postići dogovor o financijskoj budućnosti zemlje. Cipras je poručio kako rezultat referenduma nije "raskid" s Europskom unijom i obećao da će se potruditi kako bi uskoro omogućio ponovni normalni rad grčkog bankarskog sustava.

Cipras je izazvao iznenađenje kad je 25. lipnja najavio referendum, nakon neuspjelih pregovora između Atene i međunarodnih vjerovnika o novom paketu pomoći Grčkoj. Grčka odbija nove mjere štednje što ih traže vjerovnici.

Reakcije: jedni slave, drugi "poštuju rezultate", treći su kritični

Ubrzo nakon što su na referendumu odbacili uvjete novog zaduženja za svoju zemlju, brojni Grci su u nedjelju na večer slavili na ulicama iako ih čeka potpuno neizvjestan ponedjeljak.

Na trgu Sintagma u središtu Atene u trenutku objave rezultata referenduma više tisuća ljudi mahalo je transparentima s natpisom "ne" i uzvikivalo: "oni nikad neće pobijediti". Cijele obitelji bile su umotane u grčke zastave i plesale tradicionalne plesove, dok su drugi palili baklje iznad plavo obojanog vodoskoka na trgu.

Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk sazvao summit eurozone za utorak popodne na kojem će se razgovarati o ishodu grčkog refernduma, a predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker je najavio telefonsku konferenciju predsjednika eurosummita, euroskupine i Europske središnje banke u ponedjeljak ujutro.

"Sazvao sam summit eurozone u utorak navečer u 18 sati kako bismo razgovorali o situaciji nakon referenduma u Grčkoj", priopćio je Tusk. "Europska komisija prima na znanje i poštuje rezultate referenduma u Grčkoj", kaže se u kratkom priopćenju Europske komisije.

Juncker će u ponedjeljak imati telefonsku konferenciju s predsjednicima eurosummita (Donald Tusk), euroskupine (Jeroen Dijsselbloem) i Europske središnje banke (Mario Draghi), a u utorak će se obratiti Europskom parlamentu u utorak, kaže se u priopćenju Europske komisije.

Predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz obratio se javnosti video porukom, u kojoj je bio vrlo kritičan prema grčkoj vladi, istodobno naglašavajući da se mora poštovati glasovanje grčkog naroda. "Obećanje premijera Aleksisa Ciprasa da će "ne" na referendumu ojačati poziciju Grčke po mojem mišljenju nije točna. Ostalih 18 zemalja eurozone složilo se oko prijedloga, kojemu je grčki naroda sada rekao ne. Sada je na grčkoj vlada da odmah iznese razuman i moguć prijedlog koji će biti prihvatljiv za 18 ostalih članica", rekao je Schulz.

Španjolska konzervativna vlada, koja od Grčke potražuje 26 milijardi eura, sazvala je za jutro hitan ministarski sastanak nakon što je u nedjelju navečer postalo jasno da su Grci na referendumu rekli "ne" uvjetima vraćanja duga kreditorima. Predsjednik španjolske vlade Mariano Rajoy istaknuo je da će se u ponedjeljak "rano ujutro" sastati s potpredsjednicom vlade te ministrima gospodarstva, financija, industrije, rada i poljoprivrede kao i državnim tajnicima s kojima će analizirati ishod grčkog referenduma. Španjolska je posudila Grčkoj 26 milijardi eura od ukupno 240 milijardi koliko je iznosio zajednički program pomoći Europske komisije, Europske središnje banke i Međunarodnog monetarnog fonda.

Britanska vlada primila je u ponedjeljak na znanje rezultat nedjeljnog grčkog referenduma, ustvrdivši da će "učiniti sve što je potrebno za zaštitu" svojeg gospodarstva, po glasnogovorniku premijera Davida Camerona. "Grčki narod izrazio je mišljenje na referendumu. To je kritičan trenutak u grčkoj gospodarskoj krizi", napisao je glasnogovornik u priopćenju nakon što je sa 61,31 posto prevladao "ne" u Grčkoj. Velika Britanija nije dio eurozone ali njezino gospodarstvo je vrlo osjetljivo na situaciju kod susjeda iz eurozone.

Europski političari različito u nedjelju navečer reagiraju na rezultate grčkog referenduma, a Sirizinu pobjedu slave ljevica i krajnja desnica. Izvan Grčke prvi je na rezultate regirao šef britanskih euroskeptika Nigel Farage. "Odajem priznanje grčkom narodu što je prepoznao europski blef. Projekt Europske unije sada umire. Fantastično je vidjeti hrabrost grčkog naroda prema političkom i ekonomskom zlostavljaču iz Bruxellesa".

Vođa španjolskog ljevičarskog pokreta Podemos Pablo Iglesias čestitao je "pobjedi demokracije" u Grčkoj. "Demokracija je danas u Grčkoj odnijela pobjedu", napisao je na svojem Twitteru Iglesias.

Grcima je čestitalo i troje južnoameričkih predsjednika. Bolivijski Evo Morales poručio je Grcima da su stali na kraj "europskom imperijalizmu", a argentinska predsjednica Cristina Fernandez Kircher, čija je zemlja u ne tako davnoj prošlosti imala sličnih financijskih problema, čestitala im je na hrabrosti i dostojanstvu. Treći čestitar je bio kubanski predsjednik Raul Castro.