Izvršni direktor Boeinga Dave Calhoun odstupit će s pozicije krajem ove godine, u sklopu vala smjena menadžmenta u američkom proizvođaču zrakoplova.

Iz Boeinga su u ponedjeljak izvijestili da će i predsjednik Larry Kellner također napustiti upravu. Njega će zamijeniti bivši izvršni direktor Qualcomma Steve Mollenkopf, koji će voditi potragu za Calhounovim nasljednikom, piše Financial Times.

Kompanija se posljednjih tjedana bori obuzdati posljedice incidenta u siječnju kada je ploča na vratima aviona Alaska Airlinesa eksplodirala usred leta. Nesreću, u kojoj je sudjelovao Boeingov 737 Max 9, istražuju Ministarstvo pravosuđa SAD-a i Savezna uprava za zrakoplovstvo SAD-a.

Boeing je najavio da će Stan Deal, šef odjela za komercijalne zrakoplove, koji je bio u središtu nedavne krize, odmah odlazi mirovinu. Njega će zamijeniti glavna operativna direktorica tvrtke Stephanie Pope.

Izvršni direktor Calhoun opisao je siječanjsku nesreću kao “prekretnicu” za kompaniju. U internom memorandumu za zaposlenike, rekao je da tvrtka “mora nastaviti reagirati na nesreću s poniznošću i potpunom transparentnošću”, prenosi FT.

Dionice Boeinga porasle su u ponedjeljak za više od tri posto uoči početka trgovine. Cijena dionice pala je 24 posto na 188,85 dolara nakon incidenta s pločom na vratima. Najveći kupci glasno su kritizirali proizvodne probleme proizvođača i pad kvalitete, ali nisu pozvali Calhouna da odstupi.

Nekoliko avioprijevoznika moralo je izmijeniti raspored letova zbog kašnjenja isporuka Boeingovih zrakoplova. Tvrtka je morala usporiti proizvodnju 737 Maxa ispravljajući greške u proizvodnji. Analitičar u Vertical Research Partners Robert Stallard rekao je da su promjene “vjerojatno mudar potez upravnog odbora Boeinga”.

Calhoun je bio u upravi Boeinga od 2009., a zamijenio je Dennisa Muilenburga na mjestu izvršnog direktora prije četiri godine nakon dviju nesreća u kojima je sudjelovao 737 Max 8 2018. i 2019. u kojima je ukupno poginulo 346 ljudi.

Zrakoplovi su imali manjkav sustav kontrole leta, dizajniran da gurne nos aviona prema dolje kada je to potrebno kako bi se spriječilo njegovo zaustavljanje. Međutim, bio je povezan sa samo jednim senzorom i osjetljiv na pogrešna očitanja koja su mogla potaknuti opasne korekcije prema dolje.

Tvrtka je platila više od 2,5 milijardi dolara za odgodu kaznenog progona Ministarstva pravosuđa zbog obmanjivanja zrakoplovnih regulatora. Tužitelji su se složili zatražiti od suda da odbaci slučaj za tri godine bude li se Boeing pridržavao programa usklađenosti, ali ploča na vratima pukla je nedugo prije isteka sporazuma.