Svi vlasnici zemljišta u Srbiji, neovisno je li riječ o obradivim hektarima, pašnjacima ili pak šumskom zemljištu, plaćat će novi porez čije će iznose godišnje određivati lokalna samouprava koja će tako prikupljena sredstva zadržavati kao svoj prihod, javljaju mediji u susjednoj državi ističući kako se radi o značajnom poreznom opterećenju vlasnika zemljišta u odnosu na dosadašnje porezne stope.
Novi model
Naime, poljoprivredenici u Srbiji i do sada su plaćali porez i to prema formuli koja je zapravo svojedobno vrijedila za cijeli prostor bivše zajedničke jugoslavenske države. Taj stari model plaćanja obračunavao se: petostruki jednogodišnji katastarski prihod ostvarivan s pojedine parcele (bio je navodno, postavljen vrlo nisko) množio se s poreznom stopom koja je u pravilu iznosila 0,3 posto. Za površinu, primjerice, od nekih dvadesetak hektara zemljišta porezni namet obračunat po toj tarifi nije prelazio 10 dinara tako da većina poljoprivrednika zapravo uopće nije ni plaćala tu svoju obvezu, navode lokalni mediji.
0,3posto
porezna je stopa koja služi za obračun poreza na zemljište
Izmjenama i dopunama zakona o porezu na imovinu, čija je zadaća osigurati redovito financiranje gradova i općina, nova porezna pravila stupila su na snagu od siječnja 2014. Jedinice lokalne samouprave po tom zakonskom okviru u obvezi su utvrditi zone na svom području primjenjujući ne princip kvalitete tla već atraktivnosti, te jednom godišnje javno objaviti tržišnu vrijednost zemljišta po svim zonama. Obveza svih vlasnika zemljišta je da sami rade obračun po tom novom modelu za ovaj porezni namet i uplate ga na račun svoje lokalne samouprave. Novi model porezne obveze, po izračunu kako ga objavljuju srpski mediji, bit će umnožak tržišne vrijednosti svakog pojedinog hektara zemljišta s obzirom na zonu u kojoj se nalazi i dosadašnje stope od 0,3 posto. Po toj formuli porezna obveza vlasnika jednog hektara zemljišta procijenjenog na 5000 eura godišnje će iznositi 15 eura.
Međutim, "kvaka" novog nameta je što donosi goleme disproporcije u visini poreza budući da je ostavljena puna sloboda lokalnim samoupravama u određivanju limita. Premda su lokalne vlasti morale do kraja studenoga 2013. objaviti cjenike po zonama, odnosno po četvornom metru, gotovo nitko to, tvrde mediji, još nije odradio. Stoga se još uvijek iznose samo procjene pa se tako spominje kako će najveće porezno opterećenje plaćati vlasnici zemljišta u Vojvodini. Subotica je navodno ljestvicu digla iznimno visoko, porez za zemljište u petoj zoni po četvornom metru iznosit će 109 dinara što je dvostruko više od cijena u središnjoj Srbiji pa su vojvođanski poljoprivrednici vrlo nezadovoljni.
Hrvatski vlasnici
Oranice u Vojvodini imaju i osječko Žito Marka Pipunića, koje u Ratkovu drži oko 2200 hektara i Agrokor Ivice Todorića, kroz Frikom i Dijamant, koji po napisima srpskih medija ima 8500 hektara te u zakupu oko 12 tisuća hektara. Koliko bi mogle iznositi njihove porezne obveze u Srbiji jučer nismo uspjeli doznati. Hrvatska je nakon osamostaljenja ukinula za poljoprivredno zemljište porez po katastarskom prihodu. Dok je bio ministar poljoprivrede Božidar Pankretić pokušao je uvesti porezni namet za neobrađeno poljoprivredno zemljište, no ustavnim tužbama to je osporeno.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu