Od sedam punionica vode, koliko ih je ukupno u Crnoj Gori, trenutno se u nijednoj ne proizvodi. Tvornice voda Water Group – Suza, Lipovo – Aqua Monta, Gorska i Aqua Bianca koriste izvore s područja kolašinske općine, Voda Diva – Eco-Per smještena je u Šavniku, tvornica Božja voda – Monte Minerale flašira bunarsku vodu, dok Bjelasica Rada u Bijelom Polju jedina flašira gaziranu vodu.
Te su tvornice godišnje u prosjeku proizvodile oko 20 milijuna litara vode, a najviša proizvodnja ostvarena je 2014. godine, kada je proizvedeno gotovo 25 milijuna litara vode. S druge strane, ukupni kapacitet izvora vode iznosi oko 350 milijuna litara godišnje, što znači da se u potpunosti mogu zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta i ostvariti značajan izvoz. Međutim, i usto država dopušta velik uvoz vode, umjesto da se dio novca usmjeri za pomoć domaćim proizvođačima, piše list Dan.
350milijuna
litara ukupan je godišnji kapacitet izvora vode u Crnoj Gori
Srbi preplavili tržište
Prema podacima crnogorskog zavoda za statistiku Monstata, godine 2009. uvezeno je vode u vrijednosti od 7,9 milijuna eura, 2010. godine 7,4 milijuna, a 2011. godine 7,5 milijuna, dok je 2012. uvoz vode bio vrijedan 7,8 milijuna eura, a 2013. godine 7,1 milijun. I 2014. u Crnu Goru uvezeno je vode u vrijednosti većoj od sedam milijuna eura. S druge strane, 2009. godine izvezeno je vode u vrijednosti 382,4 tisuće eura, u 2010. za 384 tisuće eura i 269,8 tisuće 2011. godine. Izvoz vode je 2012. godine iznosio 416,9 tisuća eura, a sljedeće 2013. godine vrijednost izvezene vode iznosila je samo 244,8 tisuća eura. Godine 2014. izvezeno je vode koja je vrijedila 397,4 tisuće eura. Kada je riječ o uvozu i izvozu vode, najveći partner Crne Gore je Srbija koja sudjeluje sa 93,4 posto u uvozu, odnosno 93,4 posto u izvozu.
Posebna agencija za vodu?
Vlasnici crnogorskih punionica vode glavni problem vide u odnosu ugostiteljskog i trgovačkog sektora koji domaćim vodama ne daju odgovarajući tretman, jer bi, prema mišljenju vlasnika punionica, voda iz domaćih tvornica trebalo biti daleko više zastupljena u prodajnim i ugostiteljskim objektima, trgovinama i hotelima. No umjesto da promovira domaće proizvođače, država za uvoz daje milijune eura. Prema riječima predsjednika sindikata poljoprivredne, duhanske i prehrambene industrije Veljka Baošića, da država samo deset posto novca koji se daje na uvoz vode uloži u pomoć domaćim proizvođačima, ne bi bilo nikakve potrebe za uvozom.
20milijuna
litara prosječno godišnje proizvedu punionice vode u C. Gori
“Domaće tvornice treba pomoći, riješiti probleme s proizvodnim kapacitetima i s dugovanjima prema zaposlenima pa tek onda vidjeti što će biti s uvozom vode. Prema mojim saznanjima, uvoz vode je daleko veći nego što pokazuje statistika”, tvrdi Baošić, dodajući da su u crnogorskim tvornicama vode već otvorena radna mjesta, te da su u pojedinim mjestima izvori od tvornice udaljeni samo 20-ak metara, što se ne koristi. Zoran Rakočević, vlasnik jednog od najkvalitetnijih izvora vode u Kolašinu, kaže da bi trebalo osnovati posebnu agenciju za vodu. Ta agencija bavila bi se poticajem investicija, osiguranjem investitora i plasmanom.
Zbog kvalitetne vode
Česi žele proizvoditi pivo u Kolašinu
Kolašinska punionica vode Lipovo prema posljednjim službenim podacima Poreze uprave, državi po osnovi poreza i doprinosa na plaće radnika duguje 286,6 tisuća eura, dok je Bjelasica Rada iz Bijelog Polja također u vrhu najvećih porezih dužnika, s dugom od čak 993,1 tisuću eura. Ta punionica po osnovi poreza i doprinosa na plaće duguje državi 1,5 milijun eura, što je ukupno više od 2,4 milijuna eura. Nedavno je u Kolašin od jedne češke kompanije stigla ponuda, prema kojoj zbog vrlo kvalitetne vode, u tom dijelu Crne Gore gdje je smješteno nekoliko domaćih punionica, planiraju otvaranje pivovare.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu