Od ugovora o bescarinskoj trgovini s Rusijom koristi nema samo Srbija, već i druge zemlje u regiji.

Naime, Srbija je od početka godine do 20. ožujka uvezla 22.000 tona jabuka, jednako koliko je kupila cijele prošle godine, pokazuju podaci srske Uprave carina. U istom razdoblju Srbija je izvezla gotovo 40.000 tona jabuka, dok je cijele 2014. prodala 135.000 tona. Upravo to što je ove godine u Rusiju izvezeno desetak tisuća tona jabuka više nego u istom razdoblju prošle godine, kod ruskih nadležnih organa potaknulo je sumnju da je riječ o reeksportu iz trećih zemalja, čime se krši sporazum o slobodnoj trgovini, navodi Blic.

Jabuke su u Rusiji od početka godine poskupjele 34,5 posto.Ne treba daleko tražiti porijeko dijela velikih količina jabuka koje Srbija izvozi Rusima. Naime, službeni podaci za prva dva mjeseca ove godine pokazuju da je izvoz robe iz BiH u Rusiju pao za oko četiri milijuna KM, što, kako pišu Nezavisne novine nije tačno, jer izvoznici da bi zaobišli plaćanje carine, svoju robu plasiraju preko Srbije. "Stvarni izvoz iz RS i BiH u Rusiju je veći nego što se to vidi kroz dokumente jer više se izvozi preko Srbije nego izravno. Sve je tu legalno, a čak i na korist naših izvoznika, koji na taj način mogu postići bolju cijenu", kaže Nemanja Vasić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Skladište je zapravo tiskara
Srbija i BiH su u Cefti pa u međusobnoj trgovini ne plaćaju carine, a Srbija s Rusijom ima ugovor o bescarinskoj trgovini, tako da izvoznici iz BiH svoju robu prvo prodaju u Srbiji, da bi preko srpskih kompanija završila u Rusiji. Inače, službeno je izvoz robe iz BiH u Rusiju u prva dva mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine pao sa 11,9 milijuna KM na 7,9 milijuna KM. I uvoz robe iz Rusije u BiH je u padu i to za oko devet milijuna KM, jer je u prva dva mjeseca prošle godine iz Rusije u BiH došla roba vrijedna 50,3 milijuna KM, dok je u prva dva mjeseca ove godine uvezena roba vrijedna oko 41,3 milijuna KM.

Svi pokušaji plasmana inozemnih jabuka na rusko tržište bili su popraćeni krivotvorenom dokumentacijom. a većina podataka potpuno je izmišljena, navode srpski mediji. "Prilikom jedne kontrole izvozne dokumentacije kao mjesto skladištenja označen je prostor za koji smo kontrolom na licu mjesta utvrdili da ne postoji, odnosno da je na tom mjestu tiskara. Krivotvorene dokumente kontrolira policija pa će se oni time baviti", kažu u srpskoj Upravi carine. Međutim, dosad još nitko nije optužen za krivotvorenje otkupnih listova i ostale dokumentacije koja prati izvoz voća iz Srbije. List Blic tvrdi kako postoje indicije da je riječ o organiziranoj kriminalnoj skupini budući da je najveći dio sumnjivog kontigenta jabuka otišao na isto mjesto u Rusiji, u Krasnojarsk.

Nitko nije kažnjen
Do sada je, zbog otkrivene krivotvorene dokumentacije, s pokušaja izvoznog carinjenja vraćeno stotinjak tona navodno srpskih jabuka, ali je svo takv voće vraćene uvoznicima. "Kako niti jednom radnjom te kompanije nisu oštetile državu Srbiju, ne postoji razlog za oduzimanje robe. Dakle, izvoznik koji pokušava na prijevaru ostvariti veću zaradu, to više neće moći, ali s jabukama ima pravo raspolagati onako kako misli da je najbolje. Jedna opcija je da ih proda na domaćem tržištu, a druga je da ih proba izvesti na neko drugo mjesto. Time što su pokrenuti prekršajni postupci, njihova namjera da zlorabe sporazuma s Rusijom je onemogućena, kažu u srpskoj Upravi carina. 

Prilika za proizvođače

Uskoro će biti dopušten izvoz krumpira iz BiH u EU

Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu Europske komisije pozitivno je ocijenio podatke dostavljene iz BiH, te dao zeleno svjetlo EK za pripremu uredbe kojom će se proglasiti da u BiH nema prstenaste truleži krumpira. Iz Delegacije EU u BiH je rečeno da će nakon toga biti omogućen izvoz krumpira iz BiH u EU, što bi se, kako navode Nezavisne novine, moglo dogoditi u sljedećih nekoliko mjeseci. Branko Mastalo, predsjednik Udruženja proizvođača povrća RS, rekao je da su informacije iz Bruxellesa značajne za BiH proizvođače krumpira. "Posljednjih godina, ulaskom Rumunjske i Hrvatske u EU izgubili smo ta tržišta zbog čega smo smanjili proizvodnju krumpira 20 posto", rekao je Mastalo. Kada je riječ o mogućnostima ponovnog izvoza krumpira iz BiH u Hrvatsku, prema procjenama direktora Instituta za edukaciju Vanjskotrgovinske komore BiH, Duljka Hasića, riječ je o godišnjem izvozu iz BiH vrijednom 450 do 500 tisuća maraka.