Po prvi put od 1963. godine, američke su vlasti stavile u karantenu jednog građana; spomenuti neimenovani muškarac letio je, suprotno upozorenju javnozdravstvenih vlasti, komercijalnim letovima u Europu i natrag, izloživši putnike oko sebe zarazi s danas najpogibeljnijim sojem uzročnika tuberkuloze, onim koji je otporan praktički na sve lijekove. Njegov je slučaj ponovno podsjetio javnost na mijenjanje lica tuberkuloze: neadekvatno liječenje rezultiralo je nastankom sojeva otpornih na lijekove koji se sada šire svijetom. Svjetska zdravstvena organizacija izvješćuje da oko devet milijuna ljudi u svijetu boluje od tuberkuloze, a milijun i šesto tisuća ih umre svake godine. Najteže su pogođene južna i istočna Azija, te Afrika i zapadne pacifičke regije – na njih otpada 85 posto od ukupnog broja slučajeva u svijetu. Direktor programa Svjetske zdravstvene organizacije Stop-TB, Mario Raviglione, smatra da su smrtni ishodi nepotrebni jer šestomjesečno uzimanje lijekova, kakvo se koristi već desetljećima, izliječi većinu slučajeva bolesti: “Skandalozno je da u 2007. godini, sa svim sredstvima koja su nam na raspolaganju, potencijalno možemo izliječiti sve slučajeve kod kojih lijekovi daju rezultate, no, svejedno, imamo milijun i 600 tisuća umrlih svake godine, 4500 smrti svakog dana. Svijet se mora probuditi na te brojke.”

No, tuberkuloza postoji i dalje, i mutira u sojeve koji su otporni na lijekove ponajviše zato što mnogi pacijenti ne završe u potpunosti svoju kuru liječenja. Godinama je Svjetska zdravstvena organizacija zagovarala izravno kontroliranu terapiju, gdje lokalni zdravstveni djelatnik odlazi u pacijentov dom i na vlastite se oči osvjedoči da je bolesnik uzeo lijekove. No, u siromašnim zemljama, u kojima je sustav javnog zdravstva vrlo slab, premalo je zdravstvenih djelatnika koji bi mogli svakodnevno kontorlirati pacijente. Posljedično, otpornost bakterija na najmanje dva najčešće korištena lijeka protiv tuberkuloze širi se svijetom, zahtijevajući sve novije, sve skuplje i sve toksičnije sastojke kako bi se savladalo bolest. Joann Carter – iz nevladine organizacije RESULTS, koja financira medicinske projekte u zemljama u razvoju – kaže da se nedavno razvio dosad opasniji soj bakterije tuberkuloze. Taj je soj mutirao još dalje u otpornosti prema lijekovima, praktički prema većini novijih, pa i starih lijekova. Ekstremno rezistentni soj, ili XDR – kako se naziva taj soj Mycobacteriuma tuberkuloze – prvo je otkriven u Južnoj Africi, gdje mu je pogodovala epidemija zaraze HIV-om, koja slabi sposobnost pacijenata da se odupru zaraznim bolestima. Carter kaže da XDR usmrti 70 do 80 posto osoba koje se njime zaraze, prijeteći da poništi napredak koji je postignut u liječenju AIDS-a. “Ono što smo vidjeli u dijelovima svijeta gdje su visoke stope zaraženosti HIV-om jest ogroman skok u obolijevanju od tuberkuloze. Kada se, dakle, nađu zajedno rezistentna ili ekstremno rezistentna bakterija tuberkuloze i virus HIV, onda gledamo u potencijalnu eksploziju iznimno smrtonosne bolesti.” Stručnjaci kažu da ni novi lijekovi niti nova dijagnostička pomagala neće uroditi uspjehom ukoliko se ne poboljša efikasnost zdravstvenih sustava siromašnih zemalja kako bi lijekovi došli do pacijenata i bili uzimani redovito i do kraja liječenja.